Europarlamentarci jučer u Lužanu

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 20.9.2017. 18:28:00
Europarlamentarci jučer u Lužanu

Foto: Marijana Petir predstavlja farmu Darka Grgata

Po prvi puta u službeni posjet Hrvatskoj na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir stigla je delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Zastupnici koji borave u Hrvatskoj od 19. do 21. rujna svoj su radni posjet započeli obilaskom OPG-a Darka Grgata u Lužanu gdje su porazgovarali s predstavnicima proizvođača mlijeka iz cijele Hrvatske, te  stručnom i znanstvenom zajednicom.


Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir istaknula je kako najveći udio poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj nose mala obiteljska gospodarstva, pa tako i u sektoru govedarstva koje čini najvažniji dio stočarstva u Hrvatskoj prema vrijednosti proizvedenog mesa i mlijeka koja iznosi 347 milijuna EUR.


„Od kada sam postala zastupnica u Europskom parlamentu, upozoravam na negativne trendove u tom sektoru - od smanjenja broja goveda i proizvodnje mlijeka, pada njegove cijene do povećanja uvoza, a ako se takvi trendovi nastave, dovest će se u pitanje opstanak govedarskog sektora u Hrvatskoj“, rekla je Petir. 


Domaćin Darko Grgat na svom OPG-u u Lužanu ima 30 krava te je kao takav srednji proizvođač mlijeka u Hrvatskoj. Svoju proizvodnju razvija uz potporu lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Grgat je istaknuo maćehinski odnos države prema proizvođačima mlijeka radi niskih otkupnih cijena. Usto je napomenuo kako kao srednji proizvođač puno teže dolazi do sredstava iz europskih fondova. Smatra kako EU svojom Uredbom o potporama male vrijednosti koči proizvođače, jer je to premalo za njihov daljnji razvoj.


Europarlamentarci na farmi Darka Grgata u Lužanu


Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić rekao je da se proizvodnja mlijeka svela na vlastite potrebe, sve do 2003. godine. „Kada je Hrvatska predala zahtjev za ulazak u EU, uvode se EU kriteriji za koje mi nismo bili spremni. Ti se uvjeti u kratkom vremenu nisu mogli ispuniti i tada nam počinje veliki pad broja proizvođača“, rekao je Blažić. Poručio je kako se stav prema mlijeku treba mijenjati jer globalizacija je prvo pogodila male, ali će uskoro početi utjecati i na velike proizvođače.


Voditelj Uzgojno-poslovno-obrazovnog centra Simentalac Miroslav Kovač rekao je kako „politike gospodarenja s npr. poljoprivrednim zemljištem, zatim potporama, ali i korištenjem fondova EU za ulaganja u poljoprivredu, te određena druga zakonska rješenja u Hrvatskoj pogodovala su do sada visokoj koncentraciji kapitala koji je omogućio rast tek malog postotka onih koji se bave proizvodnjom hrane u nas, a zanemario prostor i ljude u njemu. Poticana je industrijska proizvodnja dugih serija u kratkom roku, za razliku od organskog rasta OPG-a. Rezultat je visoka negativna bilanca hrane u Hrvatskoj i prehrambena ovisnost“.


Željko Turčić, predsjednik Proizvođačke organizacije udruga mljekara „Draga-Sava“ istaknuo je važnost udruživanja i rada proizvođačkih organizacija koje u Republici Hrvatskoj još uvijek nemaju jakost i moć zastupanja svojih proizvođača na tržištu. „Neće ih ni imati sve dok ne dobiju zaštitu, podršku i benefite propisane od strane Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske“, napomenuo je Turčić.


Iznijevši najnovije podatke o stanju u sektoru, direktor Gospodarskog interesnog udruženja "Croatiastočar" Branko Bobetić rekao je da „nastavak negativnih trendova smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, nedostatka rasplodnog ženskog podmlatka ugrožava opstojnost cjelokupnog sektora govedarstva i prateće industrije. Nužno je oformiti tim za izradu Vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Republici Hrvatskoj u narednom srednjoročnom periodu“.


Načelnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković pozdravila je delegaciju te je zahvalila Petir na otvaranju tema u EU parlamentu. „Stanje u sektoru mljekarstva je alarmantno. U vrlo kratkom roku naši proizvođači imali su niz prilagodbi. Ruski embargo i svjetska kriza napravili su pritisak na malo hrvatsko tržište“, rekla je Marković. Ona se osvrnula i na uvjete financiranja te je zatražila ravnopravan položaj po pitanju proizvodnje. „Podržavamo reguliranje nepoštene trgovačke prakse na razini EU jer smo često smo imali urušavanje cijene dumping što se odrazilo na cijeli sektor“, rekla je Marković.


Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o mogućnostima i izazovima za hrvatsko mljekarstvo kazavši kako mljekarska industrija neće moći dugoročno konkurirati na tržištu EU. „Imamo drugi potencijal, proizvodnju tradicionalnih proizvoda koji u tržišnom smislu nisu dovoljno iskorišteni, primjerice Paški sir.

 

Nakon što su se upoznali sa stanjem u sektoru mljekarstva, u raspravu su se uključili i zastupnici u Europskom parlamentu. Član Kluba Europske pučke stranke Albert Dess (Njemačka) osvrnuo se na svoje iskustvo u proizvodnji mlijeka s obzirom na to da je dugogodišnji član zadruge te je rekao kako smatra da u Hrvatskoj nedostaju snažne zadruge koje su u vlasništvu mljekara. „Hrvatska se ne bi trebala ugledati u Bavarsku, već u južni Tirol u kojem postoje snažne strukture“, rekao je Dess.


Slovenski zastupnik (EPP) Franc Bogovič iznio je slovenska iskustva kazavši kako je važno da organizacije i proizvođači vrše pritisak. „U Sloveniji nema pada u proizvodnji mlijeka jer smo dosta ulagali u obiteljska gospodarstava i proizvodnju“. Kao Hrvatsku prednost vidi turizam za koji smatra da bi ga trebalo bolje iskoristiti.


Marc Tarabella (S&D) iskazao je žaljenje za kvotama rekavši kako je Europa time propustila primjenjivati mehanizam za regulaciju. „Mlijeko s Novog Zelanda ne pripada na europsko tržište. Naša je greška što ne štitimo naše tržište. Kanađani primjerice imaju svoju cijenu i ne dopuštaju uvoz mlijeka. Uvoze sir, no mlijeko ne“, rekao je belgijski zastupnik Tarabella.


Izaslanik Grada Zagreba Emil Tuk zahvalio je zastupnici Petir i delegaciji što su posjetili gospodarstvenike s područja Grada Zagreba na čijoj površini od 64.000,00 ha gotovo 2/3 površine čine poljoprivredna zemljišta i šume. Tuk je rekao da u Gradu Zagrebu imaju registrirana 5523 obiteljska poljoprivredna gospodarstava i 453 trgovačka društva, obrta i zadruge te da oni obrađuju poljoprivrednu površinu od 7.388 hektara dok je na području Grada Zagreba evidentirano 2464 mliječnih grla. „Hvala vam na brizi za naše proizvođače i nadamo se da će ovaj vaš posjet doprinijeti napretku stočarstva na cijelom području Republike Hrvatske“, naglasio je Emil Tuk.



Press ured Marijane Petir


Projekt Zelene i plave Sesvete

Je super
Daj Bože da i to dočekamo
Ne sviđa mi se / nije dobar
Ništa od toga neće biti
Ima li još koja boja osim zelene i plave?
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account