Mjerama aktivne politike zapošljavanja želi se obuhvatiti 50.000 osoba

S 1,5 milijardom kuna Vlada kroz devet mjera aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini želi obuhvatiti oko 50.000 osoba kako bi im se pomoglo da pronađu posao ili steknu dodatna znanja, a naglasak je na najugroženijima, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom.

Mjere stupaju na snagu od četvrtka, 2. ožujka, uz slogan "Od mjere do karijere", a konačni je cilj kroz zapošljavanje utjecati da gospodarski rast u ovoj godini bude veći od tri posto. Predviđeni je iznos za 400 milijuna kuna veći nego lani, a od ukupnog iznosa se 650 milijuna kuna povlači iz Europskog socijalnog fonda.

Hrvatska je, kaže državna tajnica Katarina Ivanković Knežević, iz tog fonda iskoristila sva ugovorena sredstva za prošlu godinu, a prva je uputila zahtjev za plaćanje u visini nešto više od 10 milijuna eura. "To je uopće prvi zahtjev koji je u financijskoj perspektivi 2014.-2020. poslan EK-u i sredstva koja će se refundirati bit će u nešto manjem iznosu od 600 milijuna kuna za prošlu godinu", kazala je dodavši kako se očekuje povećanje tih sredstava u nadolazećim godinama.

Umjesto 41 sada 9 mjera

Do sada je postojala 41 mjera, a sada je njih devet, od čega su četiri potpore - za zapošljavanje, usavršavanje, samozapošljavanje te očuvanje radnih mjesta. Tu su i obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnome mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), javni rad i stalni sezonac, a novost je da će svim korisnicima mjera, prema odluci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, biti plaćeni troškovi prijevoza.

Potpore za zapošljavanje traju godinu dana i dodjeljuju se poslodavcu do maksimalno 50 posto godišnjeg troška bruto 2 plaće radnika ili 75 posto za osobe s invaliditetom, a ključno je da se može kombinirati s drugim mjerama.

"Ako će netko ići na SOR, a poslodavac će htjeti zadržati tu osobu, to će biti moguće bez prekidanja posla. Poslodavac će u 11. mjesecu podnijeti Zavodu za zapošljavanje zahtjev za potporu za zapošljavanje i do isteka same mjere SOR-a osoba će moći kontinuirano nastaviti raditi, a do sada su se vraćali na Zavod", objašnjava državni tajnik Marko Pavić.

Potpore za usavršavanje daju se na najduže šest mjeseci, uglavnom su namijenjene već zaposlenim osobama za daljnje obrazovanje ili ako im prijeti gubitak radnog mjesta zbog promjene proizvodnog programa, a novozaposleni ih mogu koristiti ako su zaposleni najmanje godinu dana. Poslodavac može dobiti do 70 posto troškova usavršavanja, a limit je 15.000 kuna po osobi. 

Najuspješnije potpore za samozapošljavanje

Potpore za samozapošljavanje dodjeljuju se nezaposlenim osobama s evidencije Zavoda koje se odluče na pokretanje vlastitog posla. Traju godinu dana, a dodjeljuje se subvencija u visini od 35.000 kuna (do sada 25.000 kuna) ili do 45.000 kuna ako se kombinira sa SOR-om. Do sada je ta mjera bila najuspješnija te je 80 posto njezinih korisnika nastavilo daljnje poslovanje.

Mjera obrazovanja nezaposlenih uključuje nezaposlene u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama. Katarina Ivanković Knežević kaže kako je to ključna mjera za podizanje razine zapošljivosti nezaposlenih i dugoročno održanje broja zaposlenih, te održavanje zapošljivosti nezaposlenih.

Do sada je bila vrlo malo korištena – 2011. godine koristilo ju je 15.000 osoba, a od 2012. do 2015. nešto više od 7000, te lani 3000 osoba. Plan je ove godine obuhvatiti osam tisuća osoba kako bi se ljudi prekvalificirali na zanimanja tražena na tržištu rada. Obrazovnoj ustanovi se financiraju svi troškovi nastave, a polazniku, uz troškove prijevoza, novčana pomoć u visini pola neto minimalne plaće (1.310 kuna).

Osposobljavanje na radnom mjestu fokusirano je na nezaposlene sa srednjoškolskim ili nižim stupnjem obrazovanja, traje šest mjeseci, poslodavcu se isplaćuju troškovi mentorstva koji iznose do 700 kuna mjesečno po osobi koju mentorira, a polazniku novčana pomoć u visini minimalne plaće (2620 kuna).

Sufinanciranje troškova obrazovanja

O SOR-u se dosad najviše pisalo, može trajati 12 ili 24 mjeseca za osobe do 29 godina starosti, a novost je uvođenje troškova obrazovanja, odnosno u prvih šest mjeseci poslodavac i mlada osoba mogu vidjeti treba li ta mlada osoba dodatne vještine, nakon čega se može uključiti u program koji će država sufinancirati do sedam tisuća kuna. 

Novčana pomoć kod te je mjere povećana do iznosa minimalne plaće odnosno na 2620 kuna, što je neto povećanje od 220 kuna, a sufinancira se i trošak majstorskog ispita. Novost je to što je mogućnost korištenja SOR-a proširena i na srednjoškolsko obrazovanje, a u državnoj i javnoj upravi, javnim službama i lokalnoj upravi mogućnost korištenja SOR-a ograničena je na 10 posto od ukupnog broja osoba koje su tamo zaposlene.

Mjera Javni rad namijenjena je najranjivijima na tržištu rada kojima je potrebna dodatna motivacija za ulazak na tržište rada, a podijeljena je u tri skupine.  Korisnici mjere koji su ujedno i korisnici zajamčene minimalne naknade prijavljeni u evidenciju nezaposlenih ne gube pravo na tu naknadu.

Cilj potpore je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti, a traje do šest mjeseci.

Mjeru stalni sezonac mogu koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje pola godine kod istog poslodavca i koje će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu. Korisniku se kod te mjere za prva tri mjeseca isplaćuje novčana pomoć najviše u visini od 70 posto iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu, a za druga tri mjeseca 35 posto, što je nešto manje od 2000 kuna.

Novost je i mogućnost da sezonci mogu za vrijeme drugih šest mjeseci svejedno raditi, primjerice na pripremi iduće sezone ili nekih drugih događaja, i za to dobiti nagradu poslodavca do 2000 kuna.

(Hina)