Kardum: Ima tema težih od srebrnog tornja kod Tehničkog muzeja

Ima li života osim Agrokora, odnosno kad se očekuje da će koncern prestati biti glavna tema svih financijskih komentara u Studiju 4 HTV-a pokušao je odgovoriti ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum.

Konzultanti vladinog povjerenika, Alix partners su jedini objasnili svrhu cijelog cirkusa oko Agrokora. „Revidirani izvještaji su prošlost, a njihov cilj je pokušati iznaći, vidjeti, postoji li mogućnost za daljnje poslovanje pojedinih dijelova sustava." Ovo što se objavljuje u međuvremenu poprilično zbunjuje javnost - od običnih građana, koji imaju problema izračunati komfornu kamatnu stopu, očekuje se razumijevanje revidiranih financijskih izvještaja i "ispravaka knjigovodsvene vrijednosti", kazao je Kardum. 

Jučerašnja revizija pokazala je da je Agrokor barem 13,5 milijardi kuna (skoro 2 milijarde eura) ispod vode. Je li dug jednu ili dvije milijarde eura veći od ukupne vrijednosti kompanije potpuno je svejedno. Kompanija je bankrotirala. Jedino što Agrokor dijeli od bankrota je Lex Agrokor. Prema tom zakonu vjerovnici ne mogu pokrenuti prisilnu naplatu svojih potraživanja 15 mjeseci. Dakle, vrijeme ističe. 

Vladin povjerenik Ante Ramljak tvrdi da Agrokor u 2017. ima operativnu dobit, ali tu dobit ima jer ne plaća dospjele obveze!Otprilike, kao da obitelj tvrdi da im trenutni prihodi pokrivaju sve troškove života, ako ne otplaćuju kredit za stan, dug za ranije dospjelu pričuvu i trenutno blokiranu ovršnu ispravu plinare. Dakle, raniji dugovi neće nestati. Ali vjerovnici mogu otpisati dio potraživanja, ali to im nije cilj. Cilj im je naplatiti svoja potraživanja i to u što je moguće većem iznosu. Njihova briga nije osiguranje duge i sretne budućnosti Agrokora. Oni će pristati na otpis samo onog dijela koji ne bi mogli naplatiti u slučaju stečaja.

No to je sve daleka budućnost. Mi još nemamo niti "vjerovničko vijeće". Pravo vjerovničko vijeće, na prijedlog "vladinog povjerenika" Trgovački sud će imenovati vjerojatno do kraja godine. Za to vrijeme, pored nas prolaze gospodarski mnogo važnije i financijski puno veće teme: donošenje proračuna za 2018., predstavljanje Vladine strategije za ulazak u Eurozonu do kraja mjeseca, novo zaduženje Hrvatske države u ovoj i slijedećoj godini, dizanje kreditnog ratinga Hrvatske iz 'junka' u investicijski te reforma školstva i javne uprave. 

Eventualni ulazak u postupak prelaska na Euro je gospodarski puno važnija odluka od "ispravka knjigovodstvene vrijednosti" i pitanja "hoće li netko u zatvor ili ne". Nažalost o takvim temama ni riječi - a svaka od njih je financijski teža od srebrnog tornja preko puta Tehničkog muzeja. Na žalost mnogi se muzejskog načina razmišljanja o ekonomiji i korporativnom upravljanju još nisu i ne mogu odreći, zaključuje Kardum.

HRT