Sabor: Bernardić državnom revizoru: Ne možete farbati narod s nekakvim preporukama

 Iako su saborski zastupnici u utorak u raspravi o više izvješća Državne revizije od 2013. do 2015. hvalili rad te institucije, tražila se i odgovornost prozvanih u nalazima, a čelnik SDP-a Davor Bernardić glavnom je državnom revizoru čak poručio kako "ne može farbati narod s nekakvim preporukama" jer time skreće pozornost s problema korupcije i kriminala, no iz HDZ-a su ga podsjetili da se revizijska izvješća odnose upravo na razdoblje kada je njegova stranka bila na vlasti.

"Konstatirali ste da je kod nekih trgovačkih društava javna nabava djelomično učinkovita... U četiri trgovačka društva poput Hrvatskih cesta, javne ustanove HRT-a na koju smo upozorili, sustav javne nabave nije bio učinkovit te su potrebna značajna poboljšanja... Ne može se narod farbati i bacati prašina u oči s nekakvim preporukama koje ste vi ovdje napisali, koje su možda i dobre, ali skreću pažnju s pravog problema - kakva se korupcija i kriminal događaju u pozadini", poručio je Bernardić glavnom državnom revizoru Ivanu Klešiću.

Zašto se, pitao je, skriva istina o Agrokoru. "Zašto se smijenio nadzorni odbor televizije da bi ta televizija mogla pisati vijesti kako odgovaraju vladajućima? Zašto se narod truje lažnim i nebitnim informacijama da bi se prikrila prava istina", nabrajao je čelnik SDP-a.

To je ponukalo HDZ-ovce da ga podsjete kako je u izvještajnom razdoblju na vlasti bila SDP-ova vlada.

"Neke kolege raspravljaju k'o da je netko drugi u to vrijeme bio na vlasti", poručio je HDZ-ov Ivan Šuker, a s njim se složio i njegov stranački kolega Tomislav Klarić.

"Čelnik oporbene stranke napao je, ne vodeći računa da napada ona izvješća kada je njegova stranka bila na vlasti", ustvrdio je Klarić.

Anka Mrak Taritaš (Glas) mišljenja je kako o reviziji treba govoriti bez obzira na razdoblje na koja se odnose. "Odnosi li se na vrijeme kada smo bili na vlasti ili u oporbi... da se dobra iskustva nastave i da ono što je bilo loše se ne nastavlja. Preporuke trebamo čitati jer samo tako možemo napraviti iskorak naprijed", poručila je.

Temeljitost i opsežnost izvješća hvalio je i 'mostovac' Miro Bulj no pozivao je i na odgovornost. "O javnoj nabavi uvijek ponavljate istu priču, ono u biti što je stvarno, međutim, uvijek je pitanje: što je s odgovornosti tih koji provode tu nabavu i to uputite Državnom odvjetništvu i ostalim institucijama. Imate li vi podatak koliko je riješeno tih nezakonitosti ili tih kriminalni radnji oko javnih nabava kod pravosudnih tijela tj. da li je Državno odvjetništvo poduzelo radnje", pitao je Bulj.

Glavni državni revizor Klešić pojašnjavao je da u slučaju sumnje na kazneno djelo, državna revizija obavještava državno odvjetništvo. "Kolege imaju svoje metodologije i oni odlučuju što dalje s tim predmetima", rekao je.

Ivan Pernar (Živi Zid) zamjerao je što državna revizija ne može ni u Hrvatsku narodnu banku niti u Agrokor.

"Sramota je da državna revizija ne može u HNB, da se ne bavi poslovanjem koncerna Agrokor kojem su davane milijarde, krediti HBOR-a, HPB-a. Znači, država daje milijarde, a ne nadzire njegov rad. Novac propadne i pojeo vuk magare. To je kontinuitet politike ovdje", ustvrdio je Pernar.

Sabor je objedinjeno raspravio revizijska izvješća o učinkovitosti javne nabave u trgovačkim društvima, korištenju službenih vozila, gospodarenja mineralnim sirovinama, učinkovitosti rada nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te utjecaja programske inicijative Jaspers na podnesene projektne prijedloge RH za sufinanciranje iz fondova Europske unije.

Tijekom 2016. Državni ured za reviziju je obavio reviziju učinkovitosti sustava javne nabave u 20 subjekata od čega 17 u vlasništvu RH i 3 u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Obuhvaćeno je razdoblje od 2013.-2015. godine.

"Državna revizija ocijenila je da je u 4 društva sustav javne nabave bio učinkovit. U je 12 učinkovit, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u 3 društva i jednoj javnoj ustanovi nije bio učinkovit, te su potrebna značajna poboljšanja", izvijestio je Klešić.

Službena vozila proračunskih korisnika, njih gotovo devet i pol tisuća, porezne su obveznike u 2014. stajala 366 milijuna kuna, u tu su svotu uračunati samo izdaci za gorivo, registraciju, osiguranje, naknada za najam, ali ne i troškovi nabave vozila.

Revizija upozorava da nisu propisani način i uvjeti obnavljanja voznog parka, da nije utvrđen okvirni broj potrebnih vozila kao ni opravdanost nabave za svako. Postupci javne nabave i utvrđivanje potreba traju predugo, prije nabave automobila ne preispituje se je li najčešće korišteni model nabave putem operativnog najma i najisplativiji.

Zbog svega toga zaključili su da je nabava i pravilnost korištenja tek djelomično učinkovita.

Revizijom je obuhvaćeno poslovanje u tijelima koja su nadležna za gospodarenje mineralnim sirovinama, 20 ureda državne uprave u županijama i u gradu Zagrebu, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede. "Ocijenjeno je da je gospodarenje mineralnim sirovinama u devet ureda državne uprave u županijama bilo učinkovito pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u svim drugim tijelima bilo je djelomično učinkovito", zaključio je Klešić.

(Hina)