Sveobuhvatno zdravlje očiju - Svjetski dan vida, 12. listopada 2017.

Možda nismo niti svjesni, ali vid je čovjekovo najvažnije osjetilo. Mi smo vizualna bića i stoga vid, odnosno naše oči moramo čuvati "kao oko u glavi", piše Marija Škes, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Oči i zdrav vid dio su našeg zdravlja. Oko je najvažnije ljudsko osjetilo putem kojeg primamo 90% svih informacija iz okoline, naša „kamera“ koja nam omogućuje svjesnu percepciju svjetla, vid, razlikovanje boja, percepciju dubine. Uslijed raznih oštećenja strukture oka i/ili vidnih puteva dolazi do razvoja poremećaja vida. Svjetski dan vida obilježava se ove godine 12. listopada s ciljem senzibiliziranja javnosti i podizanja svijesti o važnosti dobrog vida, prevenciji i pravovremenoj korekciji.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 80% svih oštećenja vida moguće je prevenirati ili izliječiti. Strategije prevencije oštećenja vida i prevencije sljepoće među najjeftinijim su ulaganjima u zdravstvenoj skrbi.
S obzirom na veliku učestalost ovog problema i znatne socijalne implikacije (posebno kod težih oštećenja vida i sljepoće) potrebni su sustavni programi na svim razinama prevencije (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj).
Ujedno, potrebno je sustavno raditi na prevenciji kroničnih bolesti, odnosno promjeni štetnih životnih navika koje su jedan od osnovnih uzroka pojave i razvoja tih bolesti.
Osobito je važno razvijati snažnu socijalnu osjetljivost prema osobama oštećenog vida i razviti društvo u kojem će te osobe moći normalno funkcionirati i zadovoljiti sve svoje životne potrebe. Ova, 2017. godina je četvrta godina primjene Akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije koji se odnosi na prevenciju izbježive sljepoće i oštećenja vida (2014.-2019.), a poziv na akciju povodom Svjetskog dana vida glasi „Sveobuhvatno/univerzalno zdravlje očiju“ (Universal Eye Health).

Brojevi govore

Približno 285 milijuna ljudi u svijetu je slijepo ili slabovidno. Od toga je 39 milijuna slijepih osoba, a 246 milijuna ima umjerena ili ozbiljna oštećenja vida. Čak 90% oštećenja vida posljedica je kroničnih bolesti oka. Procjenjuje se da je 19 milijuna djece u svijetu slabovidno, a 1.4 milijuna djece imalo bi korist od pravovremene rehabilitacije vida. 82% osoba oštećena vida su starije od 50 godina. U Hrvatskoj se prati broj osoba oštećena vida, ali samo onih u kojih postoji invaliditet temeljem tog oštećenja. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2016. godini registrirano je 17 377 osoba s oštećenjem vida, što čini 3,4% ukupnog broja osoba s invaliditetom, uz prevalenciju od 4%. Sljepoća je prisutna u 3 326 osoba. Oštećenje ili gubitak vida znatno ograničavaju kvalitetu života. Posljedice oštećenja vida su češće sudjelovanje u prometnim nesrećama, padovi tijekom kretanja, prisutnost depresije i anksioznih poremećaj, slabije mogućnosti zapošljavanja. 

Prevencija kao temelj dobre zdravstvene zaštite

U Ministarstvu zdravstva u rujnu ove godine, uoči Nacionalnog dana ambliopije, predstavljen je službeni početak rada Nacionalnog registra otkrivanja slabovidnosti. „Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba“ - najveći svjetski projekt skrininga na ambliopiju. Projekt je provodila Klinika za očne bolesti Kliničke bolnice „Sveti Duh“ od rujna 2011. do lipnja 2014. godine s ciljem ukazivanja na problem ambliopije u Gradu Zagrebu te predlaganja probira na slabovidnost kao dijela zdravstvene zaštite. Rezultati skrining projekta ukazali su na prevalenciju ambliopije od 8,1% u Gradu Zagrebu. Osigurati pravovremeni pristup liječenju je glavni zadatak i cilj projekta jer je izlječivost ambliopije do sedme godine života čak 90%. Od 1. lipnja 2015. godine uveden je i obavezan probir na slabovidnost za svu četverogodišnju djecu u Hrvatskoj. 

Redoviti pregledi vida od iznimne su važnosti jer znatno poboljšavaju način i kvalitetu života i prvi su korak prevencije zdravog vida.

Savjetujemo da svakako pregledate vid ako:

vam je vid mutan, oči su crvene, suhe ili peku;

za vrijeme dužeg boravka ispred ekrana ili računala često osjećate napetost u očima ili glavobolju;

imate problema tijekom noćne vožnje s prepoznavanjem znakova ili bliještanjem svjetla drugih automobila;

bolujete od dijabetesa ili druge bolesti koja utječe na stanje vida  ili u obitelji imate osobe s navedenom dijagnozom;

držite knjigu ili novine na udaljenosti većoj od 40 cm kako bi mogli pročitati tekst;

niste sigurni kada ste posljednji puta bili na pregledu vida.

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo