2019. Najtoplija europska godina u povijesti!

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) objavila je sveobuhvatan godišnji pregled klime koji sadrži dubok uvid u stanje naše klime u 2019. kako bi se stvorila prijeko potrebna dugoročna slika o tome kako se ona mijenja

Ključni nalazi:

    • 2019. godina bila je najtoplija u Europi

    • 11 od 12 najtoplijih godina dogodilo se od 2000. godine

    • tri razdoblja izuzetno toplog vremena dogodila su se u veljači, lipnju i srpnju, što je dovelo do rekordno visokih temperatura

    • dugoročni prikaz pokazuje jasan trend zagrijavanja tijekom posljednja četiri desetljeća

    • jedan od najvlažnijih studenih donio je količine oborina čak četiri puta više od normalne količine u Zapadnoj Europi

    • europski Arktik relativno je hladniji nego posljednjih godina, ali ljetni toplinski val uzrokuje rekordno topljenje leda na Grenlandu

    • staklenički plinovi i dalje rastu

Danas Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, objavljuje svoje najnovije, vrlo detaljno izvješće, Stanje klime u Europi 2019., pomažući donositeljima odluka da donose odluke na temelju jasnije slike klime koja se mijenja.

Izvještaj, koje ove godine pruža dodatnu razinu detalja o izvorima i vremenskom rasponu podataka, potvrđuje da je 2019. godina bila najtoplija u Europi. Topli uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su se obilne kiše javljale u zapadnoj i južnoj Europi krajem godine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu.

Klimatski pokazatelji na globalnoj razini ukazuju da je posljednji petogodišnji prosjek 1,1°C viši od predindustrijske ere, a u cijeloj Europi gotovo 2,0°C viši od druge polovice 19. stoljeća. Cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je ratificiralo 188 zemalja, je zadržati porast globalne prosječne temperature na znatno ispod 2,0°C više od predindustrijske razine i uložiti zajedničke napore da se povećanje ograniči do 1,5° C.

Zbog toga je godišnje izvješće o Stanju klime u Europi važno mjerilo za donositelje odluka i industrije diljem Europe za planiranje mjera protiv učinaka klimatskih promjena. Neki ključni pokazatelji klime u izvješću pokazuju kako se klima mijenja i na europskoj i na globalnoj razini te daju uvid u njen dugoročni razvoj. Slobodno dostupni, visokokvalitetni podaci nude detaljno znanje koje mogu koristiti sve vrste sektora, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, osiguranje, zdravstvo, sigurnost, turizam i planiranje gradova i država.

Carlo Buontempo, voditelj Copernicus Službe za klimatske promjene (C3S), komentira: „Sada je važnije nego ikad prije da svi imaju pristup tim informacijama kako bi nam pomogli da razumijemo dugoročne implikacije klimatskih promjena i što organizacije i pojedinci mogu učiniti kako bi smanjili njene učinke. Jedna iznimno topla godina ne predstavlja trend zagrijavanja, ali ako imamo detaljne informacije naše operativne službe, koje pokrivaju različite aspekte naše klime, možemo povezati točke kako bismo saznali više o tome kako se mijenja. "

„Ovo posljednje godišnje izvješće sastavio je C3S iz podataka uz doprinose širokog spektra znanstvenih partnera i suradnika, uključujući i druge Copernicusove službe. Kao dio ove obitelji, ponosni smo što smo sastavili korisne informacije o klimi stvorene od sirovih podataka koji nude vrlo vrijedne uvide svim slojevima društva, od donositelja odluka i poslovnih lidera, do znanstvenika i pojedinaca ", dodaje.

Podaci iz 2019. godine pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja

Stanje klime u Europi 2019. potvrđuje kako temperature u cijeloj Europi i dalje pokazuju jasan trend zagrijavanja. Od 2000. godine dogodilo se jedanaest od 12 najtoplijih godina.  Najtopliju zabilježenu godinu u Europi 2019. prate 2014., 2015. i 2018. Dodatno, sva su godišnja doba bila toplija od prosjeka, a ljeto je bilo četvrto najtoplije od 1979. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature čak 3 do 4 stupnjeve više od uobičajenih. Intenzivni toplinski valovi u lipnju i srpnju doveli su i do rekordnih temperatura u nekim europskim zemljama, uključujući Francusku i Njemačku.

Osim toga, ljetne suše utjecale su na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima kontinenta, iako se u dijelovima zapadne Europe vegetacijski pokrivač vratio u normalu do jeseni, ali su ih krajem godine pogodile obilne kiše.

Na europskom Arktiku temperature su bile ispod maksimuma posljednjih godina. U 2019. godini temperatura zraka u ovoj regiji bila je 0,9°C viša od prosjeka. Unatoč tome što su ljeti temperature bile bliske prosječnim, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, pomaknuo se prema sjeveru uzrokujući rušenje svih vremenskih rekorda temperature u sjevernoj Skandinaviji i doprinio rekordnom topljenju površinskog leda na Grenlandu.

Povećavaju se koncentracije stakleničkih plinova

U 2019. godini koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su se povećavati, kaže izvješće Stanje klime u Europi 2019. godine. Globalni neto tokovi stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida, metana i dušičnog dioksida slijede stalni uzlazni trend, obrazac uspostavljen tijekom posljednjih desetljeća. Znanstvenici kažu da je moguće pronaći koncentracije visoke poput onih 2019. godine jedino vraćajući se unatrag milijunima godina u povijest.

Broj sunčanih sati je najviši od 1980-tih

U 2019. godini zabilježen je najveći broj sunčanih sati iznad prethodne rekordne 2015. godine, uspoređujući podatke od 1983. godine, iako je bilo određenih regionalnih varijacija. Ovo naglašava jasan uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Ova količina sunčevih sati bila je prisutna tijekom cijele godine, a oblačnost je bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci. Područja s iznadprosječnom količinom sunčevih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe.

Stanje klime u Europi 2019, koju je sastavio C3S iz niza izvora podataka uz doprinos ključnih sudionika u području klime, nudi potpuni pregled godišnjih i sezonskih uvjeta u cijeloj Europi i europskom Arktiku koji se uspoređuju s dugoročnim prosjekom. To daje jasnu sliku donositeljima odluka, projektantima, industrijskim sektorima, tvrtkama i pojedincima koji će pomoći u provođenju mjera ublažavanja i prilagodbe utjecaju klimatskih promjena.