Danas je Dan više bilja, manje soli

Gradski Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar objavljuje napis povodom današnjeg dana. Piše Marija Škes.

„Dan više bilja, manje soli“ obilježava se 29. kolovoza s ciljem skretanja pažnje na rastući problem prevelike količine natrija u prehrani te uključivanja u inicijativu za smanjenje udjela soli u hrani - „Manje soli - više zdravlja“. Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu.

 Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom, pojavom edema. Od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani je jedna od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane. 

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje svakako pažljivo pročitajte na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija. 

Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli: pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice; suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode; konzervirano voće i povrće;  „brzu“ hrana kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići; procesuiranu smrznutu hranu; gotove umake, senfove, majonezu, juhe iz vrećice; grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice; tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto; pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij. 

Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su: rajčice, grah, grašak, peršin, kupus, špinat, orasi, banane, datulje, papaja ili sok od naranče. 

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Svjetska zdravstvena organizacija je u globalne dobrovoljne ciljeve za prevenciju i kontrolu nezaraznih kroničnih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine.

Dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik obolijevanja od srčanih bolesti i moždanih udara. 

Dob

Maksimalni dnevni unos soli

0-6 mjeseci   <1 g  

6-12 mjeseci  1 g

1-3 godina   2 g

4-6 godina  3 g 

7-10 godina  5 g  

11 i više godina  6 g  

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli 12 do 18 grama. Žene prosječno dnevno konzumiraju oko 10,2 grama soli, a muškarci nešto više od 13,3 grama! Ostvarenje cilja smanjenja unosa kuhinjske soli, kao jedna od ključnih mjera suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti, postići će se  postupno godišnjim smanjenjem od 4%. Na taj bi se način postupno mijenjale prehrambene navike i gotovo bi se neprimjetno prihvatile namirnice s manjom količinom kuhinjske soli.

Od srpnja 2017. godine hrvatski pekari u kilogram kruha moraju stavljati 6 grama soli manje nego sada, u skladu sa strategijom Ministarstva zdravlja prema kojoj Hrvatska do 2019. mora smanjiti dnevni unos soli sa 11,5 na 9 grama po stanovniku.

Dodajte malo više okusa vašoj hrani!

Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, majčine dušice, metvice, lovora te niza egzotičnih začina poboljšavaju i obogaćuju okus hrane. U vlastitom domu, uz malo truda, možete uzgojiti začinsko bilje te koristiti svježe u svakodnevnom spremanju obroka za obitelj. Ukusnija su jela u koja su dodani svježi začini, a za uzgoj začinskih biljaka nije potrebno imati puno prostora u vrtu, niti odvojiti puno vremena. 

Napravite svoju vlastitu biljnu mješavinu kombiniranjem određenog bilja i koristite kao zamjenu za sol (crvena paprika, češnjak u prahu, crni papar, kadulja...), dobro ih osušite i sameljite u mlincu za kavu ili blenderu kako biste dobili prah, Dovoljno je uzeti malo začinske soli i posuti je preko pečenoga krumpira ili povrća. 

Za začinske soli možete upotrijebiti sušeno bilje (ružmarin, kadulju, origano, bosiljak, vlasac), začine (kim, korijandar, curry, crvenu papriku, češnjak u prahu, sjemenke gorušice), suhe gljive (vrganje, shiitake), pržene orašaste plodove (orahe, lješnjake, bademe) i sjemenke (lanene, suncokretove, bučine, sezam). Najbolji izbor je višestruko kvalitetnija morska sol jer sadrži kalij, magnezij, kalcij, jod kao i druge prirodne i vrijedne mikronutrijente. 

Eksperimentirajte s različitim kombinacijama dok ne pronađete najbolju mješavinu koja vama odgovara. Začinsko bilje je najbolja zamjena za sol!

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo