Održano javno izlaganje o izmjenama i dopunama GUP-a

Jučer je u Gradskoj skupštini održano javno izlaganje o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana. Prisutno je bilo 148 građana koji su svojim pitanjima izrazili negodovanje na GUP, osobito na dijelove koji se odnose na Donji grad, Velesajam i Hipodrom.

Nakon iscrpnog izlaganja o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana koje je kroz sat i pol održao ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis započela je rasprava u kojoj je su građani postavljali pitanja i primjedbe na donesene izmjene, ali i na GUP općenito, ocijenivši ga nekvalitetnim i neodobrenim od strane struke.

Na mnogobrojna pitanja izravno su odgovarali pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, nositeljica izrade, Sanja Jerković i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, izrađivač, Ivica Rovis.

Prisutni arhitekti upozorili su kako je 14 tisuća građana potpisalo peticiju kojom se protivi izmjenama i dopunama GUP-a, a zatim su se protiv njih izjasnile i strukovne udruge što smatraju alarmantnim podatkom koji bi trebao potaknuti Grad da poštuje volju građana i ako je potrebno ponovno održi javnu raspravu, budući da je je riječ o veoma važnom dokumentu koji će odrediti izgled i razvoj grada Zagreba i okolice za sljedeća desetljeća.

Izglasavanje izmjena GUP-a koje bi omogućile, među ostalim, gradnju "zagrebačkog Manhattana" zaustavilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja jer izmjene nisu bile usklađene s Prostornim planom. Prisutni arhitekti izrazili su zabrinutost zbog loše pripremljenog dokumenta te se osvrnuli na problem Hipodroma i Donjeg grada. Brojne kritike upućene su i zbog zatvaranja Hipodroma i njegove moguće prenamijene.

- Vezano za Hipodrom, navodilo se kako on nije javni prostor, međutim on jest javni prostor, možda jedan od najjavnijih prostora grada. (…) Tu mislim da nije kompatibilna namjena mješovite izgradnje zbog specifičnosti konjičkog sporta. Možda bi bilo dobro razmotriti prijedloge da se na tom prostoru napravi nacionalni centar konjičkog sporta - rekao je s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, izvanredni profesor Vedran Ivanković i istaknuo zatvaranje Hipodroma znači ukidanje konjičkog sporta u Hrvatskoj, ali i istaknuo kako je taj prostor namijenjen i za moguću evakuaciju građana.

Rovis je odgovorio kako nema ništa protiv konjičkih sportova, ali smatra kako ne moraju tu biti nužno konjički sportovi, već i neka druga sportska ili rekreacijska aktivnost, a konjički sportovi se neće ukinuti, nego će se za njih naći alternativna lokacija.

Naglasio je i kako su:

- Velesajam i Hipodrom u ponovnoj javnoj raspravi usklađeni s odredbama Prostornog plana Grada Zagreba tako da je prostor Velesajma i Hipodroma određene namjene: sportskog parka, tematske namjene i mješovite namijene. A u samim smjernicama smo rekli da treba prevladavati sportsko – rekreacijska namjena. -

Te zone su samo načelno prikazane, naglasio je Rovis, dok ih ranije uopće nije bilo, odnosno nisu imale nikakvu namjenu.

- To ne znači da je taj prostor isključivo te namjene i da se mora provoditi. On se ne mora provoditi kroz odredbe prostornog plana. Temeljem toga došlo je do usklađena i promjene u tekstualnom dijelu plana i u grafičkom dijelu plana. Radi se o prostoru za koji postoji obaveza izrade detaljnijeg plana – naglasio je Rovis.

- GUP-om je predviđeno da gradski projekti moraju biti izrađeni u skladu s obavezom kao što imaju detaljni urbanistički planovi i uređenja pa smo te urbanističke parametre morali navesti i u samom planu. Zbog čega je došlo do izmjena i dopuna GUP-a – objasnio je Rovis.

U raspravi su prisutni arhitekti istaknuli kako Hipodrom ne može biti prostor mješovite izgradnje kako stoji u GUP-u, kako njegova namjena mora biti jasna, te kako su i Hipodrom i Velesajam pod zaštitom prvoga reda.

- Nije mi jesno kako ste promašili cijelu proceduru u prvom naletu. (…) Ovo što se tiče Velesajma i ta transparentnost o kojoj vi govorite, da će se raspisati anketni natječaj, onog trenutka kad se raspiše anketni natječaj mi bi trebali znati kakva je namjena tih prostora. Jer u ovako raspisanim natječajima može biti svašta, onda će u sljedećem koraku isto biti svašta. Toj mješovitoj, odnosno stambenoj namjeni, treba neka društvena namjena, odnosno sport, rekreacija i zelenilo, a ne još četrdeset tisuća stambenih površina koje infrastruktura Novog Zagreba sigurno neće popratiti. Problem je općenito u Hrvatskoj ovakvih izmjena i dopuna koje u konačnici ništa dobro ne donesu – rekla je profesorica s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Gordana Domić.

Rovis je ponovno naglasio kako taj prostor pretežno mora biti prostor za sport i rekreaciju te kako su te smjernice u GUP-u obavezujuće za izrađivača budućeg detaljnog plana.

Postavljeno je i pitanje o planu izgradnje "zagrebačkog Manhattana". Građani su pitali izlagače kako to da je se prostor Velesajma, koji je pod zaštitom, odjednom krenuo prenamijeniti baš nakon što je gradonačelnik Milan Bandić u ožujku ove godine posjetio Dubai. Smatraju kako je Bandićevo potpisivanje memoranduma o razumijevanju za Zagrebački Manhattan pogodovanje stranom investitoru i pogubno za grad.

Veliki naglasak tijekom rasprave građani i struka stavili su na Donji grad jer smatraju kako dopune i izmjene GUP-a koje se odnose na taj prostor omogućavaju izgradnju podzemnih garaža što će dovesti do devastacije Donjeg grada, narušavanja kvalitete zraka i života te dovesti do uzurpiranja javnog prostora kao što se dogodilo s izgradnjom privatne garaže na Cvjetnom trgu.

- Gospodine Rovis, od količine ovih verbalnih vratolomije koje izvodite dva sata ovdje nas već boli glava. Ovim GUP-om se omogućava izgradnja novih javnih garaža u gradskom središtu na području Donjega grada. Postoji zona zabrane izgradnje novih javnih garaža koja obuhvaća Gornji grad, Kaptol i dio Donjega grada. Ovim izmjenama se ukida ta zona području Donjeg grada što znači da se omogućava – rekao je Bernard Ivić iz „Zelene akcije“ i podsjetio na prometnu studiju na temelju koje se napravila privatna garaža na Cvjetnom trgu.

- Za izgradnju javnih garaža potrebno je napraviti prometne studije, a na sjednici Gradske skupštine će se onda odrediti eventualne potencijalne lokacije koje bi mogle biti za izgradnju javnih garaža. Sama studija je kao rezultat dala jedno šire područje, ali ni jedna se garaža temeljem te studije ne može izgrađivati nego će za svaku lokaciju biti potrebno napraviti poseban prometni elaborat. GUP sam po sebi nije dao ni jednu lokaciju niti omogućio da se na bilo kojoj lokaciji u donjogradskim blokovima izgradi javna garaža – odgovorio je Rovis.

Iz platforme „Zagreb je naš“ glumica Urša Raukar također je uputila kritiku na izmjene GUP-a u kojima stoji kako postoji mogućnost izgradnje podzemnih garaža na prostoru Donjega grada te iz studije GUP-a pročitala:

- Moguća je izgradnja javnih garaža nakon izrade cjelovite prometne studije Donjeg grada. (…) Ista takva formulacija je u članku 15 stavak 5 gdje se omogućuju podzemne garaže ispod parkova. Dakle, piše da se omogućuje izgradnja javnih garaža na području Donjega grada. –

Rovis ju je podsjetio kako je takva izgradnja moguća samo nakon izrade prometnih studija, na što je ona odgovorila:

- Ja ću biti toliko slobodna da Vas podsjetim da smo isto takvim, fantastičnim prometnim studijama bili svjedoci za vrijeme izgradnje čuvenog centra na Cvjetnom trgu – rekla je Raukar i istaknula kako i danas svi svjedoče gužvama u Gundulićevoj ulici zbog privatne podzemne garaže na Cvjetnom trgu.

Kritike su upućene i na način na koji su građani mogli slati svoje prigovore i prijedloge na izmjene i dopune GUP-a, a to je bilo pisanim putem i poštom. Gradski zastupnik Renato Petek koji je rekao kako je nemogućnost slanja primjedbi mailom sramotno nepoštivanje načela javnosti.

- Dobio sam jednu primjedbu, zašto se primjedbe i prijedlozi ne mogu slati putem e-maila. To rade sve općine u Hrvatskoj i drugim zemljama. (…) – rekao je Petek i istaknuo kako Zakon o prostornom uređenju nigdje ne navodi kako je potrebna provjera identiteta podnositelja zahtjeva ukoliko bi se primjedbe i prijedlozi slali mailom te nastavio:

- Vaša odluka da se primjedbe ovoga puta ne mogu podnositi elektroničkom poštom je samo pokušaj da se spriječi javnost od aktivnijeg sudjelovanja u ovoj raspravi – zaključio je Petek.

Pročelnica Jerković rekla je kako će iskomunicirati sa svim ostalim gradskim uredima da se građanima omogući da svoje primjedbe i prijedloge dostavljaju svojim gradskim uredima, iako to nije bila dosadašnja praksa.

Većina građana negodovala je zbog termina javne rasprave i javnog izlaganja, smatraju kako je većini ukinuto pravo sudjelovanja u javnoj raspravi i na javnom izlaganju jer su na godišnjim odmorima te kako odabir takvog datuma šalje poruku građanima da njihovo mišljenje ionako nije važno jer će Grad izmijenjeni GUP provesti.

Gradski zastupnik Darko Klasić:

- Zašto javna rasprava sada, tijekom ljeta, kada je GUP jedan od strateških planova Grada Zagreba i veliki je broj građana zainteresirano sudjelovati u ovoj javnoj raspravi, a Grad Zagreb je organizira usred ljeta kada je većina građana na godišnjem odmoru i nije prisutna ovdje? Zašto gradski uredi zaprimaju prigovore samo poštom, zašto ne omoguće građanima da ih zaprimaju izravno gradski uredi? –

Osvrnuo se i na problem Ciglane na Črnomercu:

- Ja vidim u kartama koje ste priložili uz GUP da je gore već Milerov brijeg namijenjen u M zonu. A to je jedno od najvećih klizišta u gradu. Da li mi ovdje pogodujemo nekom od privatnih investitora, a samu sanaciju toga će platiti građani Zagreba – upitao je Klasić i rekao kako je potrebno ponovno napraviti geološka ispitivanja prije nego što se Milerov brijeg stavi u zonu mješovite namijene.

Između ostalih primjedaba i pitanja, građani su postavili i pitanje o budućnosti Jakuševca zabrinuti zbog kvalitete zraka, osobito nakon požara koji je nedavno izbio na tome odlagalištu. Rovis je odgovorio kako je predviđeno saniranje tog prostora te izgradnja Centra za gospodarenje otpadom.

Građani su izrazili i zabrinutost i negodovanje zbog smanjenih kriterija za postavljanje baznih stanica na zgradama koje izazivaju opasno zračenje. Ivica Rovis rekao je kako je veliki broj nelegalno izgrađenih baznih stanica te kako Grad takvu izgradnju može teško kontrolirati.

Postavljeno je i pitanje o tome kada će se vjernici na Savici dobiti crkvu i zašto nije njena izgrađena predviđena u planu, a građani su negodovali i zbog izgradnje zgrade devetokatnice u Munjarskoj ulici u kvartu Trešnjevka gdje je sam Rovis na održanom Zboru građana, rekao kako u tom dijelu ne smije biti izgrađena katnica iznad pet katova. Upitano je i kada će se probiti Sveučilišna aleja na Vrbiku jer je Vrbik prebukiran, Rovis je rekao kako je Sveučilišna aleja u GUP-u, no gradski uredi su ti koji su odgovorni za realizaciju.

Do jučer je Gradu podneseno tisuću i sto prijedloga i primjedbi na izmjene i dopune GUP-a. U čitanju GUP-a Rovis je istaknuo kako je prilikom izrade GUP-a u plan ugrađeno 25, 6 posto primjedbi građana te 61 posto primjedbi javno-pravnih tijela. Također, broj gradskih projekata smanjen je s 58 na 15.

Na kraju rasprave koja je potrajala do 21 sat, prisutni građani su zaključili kako bi bilo najbolje ponoviti javnu raspravu u periodu kada će većina građana u njoj moći sudjelovati, budući da je većina njih u ovo vrijeme na godišnjim odmorima izvan Zagreba.

Sanja Jerković poručila je kako, osim prisutnih građana koji su kroz raspravu iznijeli niz kritika i primjedbi na GUP, postoji i tiha većina koja ga podržava, ali i kako postoji mogućnost održavanja ponovljene javne rasprave.

Studija izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana, nakon održanog javnog izlaganja odlazi na e-Savjetovanje, a svoje primjedbe i prijedloge građani mogu slati do 14-og ovog mjeseca.

HRT