Zagrebački Zoološki vrt jedini na svijetu s čovječjom ribicom i dinarskim voluharom

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 10.1.2020. 16:55:42
Zagrebački Zoološki vrt  jedini na svijetu s čovječjom ribicom i dinarskim voluharom

Foto: ZOO Zagreb

Zoološki vrt grada Zagreba napravio je nastambe za čovječju ribicu i dinarskog voluhara. Te su endemske vrste u Vrtu uključene u projekte istraživanja i zaštite.


Kako bi građane potaknuo na upoznavanje hrvatskih endemskih vrsta životinja i njihovu zaštitu, Zoološki je vrt grada Zagreba napravio nastambe za čovječju ribicu i dinarskog voluhara. Time je zagrebački zoološki vrt postao jedini zoološki vrt na svijetu u kojem se mogu vidjeti te dvije endemske vrste. 


Jedinke koje ih predstavljaju, iznimno su vrijedne pa su napravljene nastambe koje im omogućuju život nalik onom u prirodnom staništu. Uz jedinke koje će moći vidjeti posjetitelji, u Zoološkom vrtu živi još desetak čovječjih ribica te tridesetak dinarskih voluhara. Te su životinje uključene u projekte istraživanja i zaštite što spada među osnovne djelatnosti suvremenih zooloških vrtova.


„Zoološki vrt grada Zagreba star je gotovo stotinu godina. Njegov je razvoj ograničen površinom te smještajem u središtu grada, ali naši stručnjaci rade velike stvari. Uz kvalitetnu brigu za životinje tu su i projekti istraživanja i zaštite životinja te edukacije građana o životinjskom svijetu. Ponosni smo što ćemo istraživanjima čovječje ribice i dinarskog voluhara dati svoj doprinos i znanosti“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.


Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je kako će Zoološki vrt grada Zagreba zahvaljujući projektima u koje su uključeni čovječja ribica i dinarski voluhar, postati poznat diljem svijeta. Obećao je i daljnju potporu Grada razvoju Vrta te obišao trenutačno najveće gradilište – ono nove nastambe vukova.


Čovječje ribice koje žive u Zoološkom vrtu, tamo su stigle uslijed jakih kiša i poplava koje su ih izbacile iz prirodnih staništa. Tzv. ispiranje čovječjih ribica prirodni je fenomen kojim se smanjuje broj jedinki u prirodi jer ih zbog konfiguracije terena nije moguće vratiti pod zemlju, no taj fenomen stručnjacima omogućuje neinvazivno proučavanje vrste. Zahvaljujući njemu Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla i Hrvatski institut za biološku raznolikost 2014. godine su započeli projekt Proteus – Projekt zaštite čovječje ribice. Na projektu surađuju i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Prirodoslovni muzej u Budimpešti.


Na populaciji čovječjih ribica u Zoološkom se vrtu prati zdravstveno stanje životinja i stječe se bolje saznanje o bolestima koje ugrožavaju ovu vrstu. Pokušava se otkriti i uspješan način poticanja razmnožavanja i održavanja populacija u zatočeništvu bude li potrebe za ponovnim naseljavanjem životinja u prirodno stanište.


Čovječja ribica endem je podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Na njezin opstanak u prirodi utječu čovjek i klimatske promjene.

Evolucijski gledano, čovječja je ribica jedan od najzanimljivijih vodozemaca. Riječ je o jedinom spiljskom kralješnjaku u Europi koji je potpuno prilagođen životu u mraku i na niskim temperaturama. Odrasle čovječje ribice zadržavaju morfološke karakteristike ličinke. Sporo odrastaju, a žive više od 60 godina. Zahvaljujući tome čovječja je ribica najdugovječniji vodozemac.


Priroda staništa čovječje ribice su u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a u spilje Francuske i Njemačke unio ih je čovjek.

Dinarski voluhar glacijalni je relikt. Jedini je pripadnik svojeg roda koji se razvijao posljednja četiri milijuna godina.

Dinarski voluhar mali je sisavac iz reda glodavaca u srodstvu s voluharicama. Naseljava krševita područja Jugoistočne Europe. U prirodi živi između tri i četiri godine.


Kako je riječ o relativno rijetkoj vrsti u prirodi koja se sporo razmnožava i to na ljudima teško pristupačnim mjestima, vrsta je u Zoološkom vrtu grada Zagreba uključena u specifična biološka istraživanja. Proučavaju se socijalna ponašanja, glasanje jedinki, dnevne i sezonske razlike u aktivnostima, korištenje prostora te kognitivne karakteristike. Također se istražuju morfologija i fiziologija probavnog sustava, prehrambene navike, brzina probave te mikrobiologija probavnog sustava.


Oko dinarskog voluhara postoji niz nepoznanica, pa ova istraživanja imaju veliku vrijednost. Uz Zoološki vrt u njima sudjeluju Udruga Biom te Prirodoslovno-matematički, Veterinarski i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Vezane vijesti
Ažurirano: 16.1.2020. 15:22:44

Projekt Zelene i plave Sesvete

Je super
Daj Bože da i to dočekamo
Ne sviđa mi se / nije dobar
Ništa od toga neće biti
Ima li još koja boja osim zelene i plave?
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account