Copernicus: 2019. druga najtoplija godina u nizu od pet rekordno najtoplijih godina

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 8.1.2020. 22:25:03
Copernicus: 2019. druga najtoplija godina u nizu od pet rekordno najtoplijih godina

Foto: Copernicus

Podaci Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) pokazuju kako je 2019. bila druga najtoplija godina u nizu izuzetno toplih godina širom svijeta, jer koncentracije CO2 i dalje rastu


Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) danas je najavila kako je 2019. peta u nizu izuzetno toplih godina i druga globalno najtoplija godina ikada zabilježena. U međuvremenu, Europa je za malu razliku zabilježila svoju najtopliju godinu. Zajedno s Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS), C3S izvještava kako i koncentracije CO2 u atmosferi nastavljaju rasti. Njihovi podaci pružaju prvu cjelovitu, globalnu sliku temperatura i razina CO2 u 2019. Njihovi rezultati su u skladu s prethodnim predviđanjima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Global Carbon Project (GCP) za 2019. WMO je procijenila kako će 2019. vjerojatno biti druga ili treća najtoplija zabilježena godina, dok su i  WMO i GCP naznačili kako atmosferska koncentracija CO2 nastavlja rasti. 


C3S i CAMS su oba implementirana od strane europskog centra za srednjoročne prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) u ime Europske unije. Njihove usluge, između mnogih drugih klimatskih varijabli, pružaju osigurano kvalitetne podatke o temperaturama i koncentracijama CO2 u 2019. Ta činjenica pomaže kreatorima politika, organizacijama i individualcima donijeti informirane odluke o ublažavanju klimatskih promjena i kvaliteti zraka kojeg udišemo.


Skup podataka o temperaturi kojeg C3S pruža pokazuje kako je globalna površinska temperatura zraka bila 0.04 °C niža nego 2016., najtoplije zabilježene godine.


Podaci također pokazuju da je:


    • Zadnjih pet godina bilo najtoplije ikad zabilježenih, sa 2019. kao drugom najtoplijom te 2010.-2019. kao najtoplijim zabilježenim desetljećem

    • 2019. je skoro 0.6 °C toplija nego prosjek od 1981.-2010.

    • Prosječna temperatura posljednjih pet godina bila je između 1.1. i 1.2. °C više nego na predindustrijskoj razini definiranoj od strane Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

    • Europa je doživjela svoju najtopliju kalendarsku godinu ikad zabilježenu, malo iznad 2014., 2015. i 2018. godine



Nadalje, prema satelitskim mjerenjima  globalnih atmosferskih koncentracija C02:

    • CO2 nastavlja rasti u 2019., za 2.3 ± 0.8 ppm


Najveće zagrijavanje u usporedbi s prosjekom 1981.-2010. dogodilo se na Aljasci i drugim velikim dijelovima Arktika. Većina zemljišta bila je toplija od prosjeka, posebice istočna i južna Europa, južna Afrika i Australija. Nasuprot tomu, središnja i jugoistočna Kanada doživjela je ispodprosječne godišnje temperature. 

U Europi su sva godišnja doba bila toplija no inače, a ljeto i jesen četvrta najtoplije zabilježena. Niti jedna sezona nije bila rekordna u pogledu prosječne temperature, ali Europa je ipak zabilježila svoju najtopliju kalendarsku godinu, malo više nego 2014., 2015. i 2018. Detaljniju analizu klime u Europi Copernicus će predstaviti u svom Europskom stanju klime 2019. (European State of the Climate 2019), planiranom za objavu u travnju.




Trenutačni 60-mjesečni prosjek globalne temperature zraka na dva metra visine (lijeva os) i predviđena promjena od predindustrijskog razdoblja (desna os) prema različitim skupovima podataka: ERA5 (ECMWFW Copernicus služba za klimatske promjene, C3S); GISTEMPv4 (NASA); HadCRUT4 (Met Office Hadley Centre); NOAAGlobalTempv5 (NOAA), JRA-55 (JMA); i Berkeley Earth.



“2019. je bila još jedna iznimno topla godina, točnije druga globalno najtoplija godina prema našim podacima, pri čemu su mnogi pojedinačni mjeseci oborili rekorde”, izjavio je Carlo Buontempo, voditelj Copernicus službe za klimatske promjene (C3S). “C3S temperaturni podaci za 2019. godinu je prvi potpuni set za objavu koji uključuje godišnje anomalije i globalna polja u prosjeku. To je moguće jer smo operativni program koji obrađuje milijune kopnenih, morskih, zračnih i satelitskih promatranja dnevno. Najsuvremeniji računalni model koristi se za objedinjavanje svih promatranja, na sličan način na koji se vrši i predviđanje vremena. Jean-Noël Thépaut, direktor ECMWF Copernicusa komentira: “Činjenica da su posljednjih pet godina najtoplijih pet ikad zabilježenih alarmantan je znak. Jedan ili više toplijih mjeseci može biti zabrinjavajuće, no ne predstavlja klimatski trend jer mjesečna odstupanja temperature variraju, a neke regije se na neko vrijeme mogu pokazati ispod prosjeka. Svakodnevno izrađujemo podatke s potpunom globalnom pokrivenošću temperature te na mjesečnoj i godišnjoj bazi objavljujemo sažetke temeljene na tim podacima koji trenutno sežu do 1979. Za utvrđivanje mogućih dugoročnih trendova povezanih s klimatskim promjenama promatranja koja datiraju u prošlost su neprocjenjiva. Stoga uspoređujemo naše podatke s podacima koji sežu iz predindustrijskog razdoblja kako bi utvrdili te dugoročne klimatske trendove.”


Korištenje prednosti reanalize


Kako bi proizveli kvalitetne podatke, C3S i CAMS koristi klimatsku reanalizu, znanstvenu metodu koja ima za cilj što preciznije procijeniti vremenske uvjete i atmosferski sastav za svaki dan u posljednjih nekoliko desetljeća, na temelju mnoštva promatranja.

Ta promatranja dolaze iz različitih platformi i instrumenata, od meteoroloških stanica do meteoroloških balona i satelita. Sami za sebe ne pružaju kompletnu sliku atmosfere jer svaka vrsta promatranja mjeri samo jedan određeni aspekt vremenskih ili atmosferskih sastava, kao što je temperatura, vjetar ili vlažnost zraka itd. Također, promatranja su neravnomjerno raspoređena širom svijeta i njihov broj se smanjuje kako idemo dalje u prošlost.

Proces klimatske reanalize zatim kombinira sva različita opažanja dostupna na zadani dan i stvara cjelovitu 3D sliku uvjeta u cijelom svijetu, za svaki sat u danu. Kad ih povežemo zajedno, te slike globalnih vremenskih uvjeta i atmosferskog sastava pružaju sveobuhvatni povijesni zapis Zemljine klime pomoću kojega se može pratiti koliko brzo se ona mijenja.

Koncentracije CO2 i dalje rastu

Analiza satelitskih podataka pokazuje da su koncentracije ugljikovog dioksida nastavile rasti posljednjih godinu, uključujući i 2019.  Satelitski dobivene koncentracije CO2 reprezentativne su za prosječni stupanj miješanja CO2 (column-averaged), koji se označava i kao XCO2. Skup podataka je kombinacija dva seta podataka generiranih za C3S i CAMS.


Procijenjena godišnja stopa rasta XC02 za 2019. je 2.3 ± 0.8 ppm/godini. To je veće od stope rasta u 2018., koja je bila 2.1 ± 0.5 ppm/godini, ali manje od 2.9 ± 0.3 ppm/godini u 2015. godini. 2015. je bila godina sa snažnim El Niño klimatskim događajem, što je rezultiralo većom atmosferskom stopom rasta zbog slabijeg unosa atmosferskog CO2 zemaljske vegetacije, kao i velikih CO2 emisija iz požara, na primjer u Indoneziji. 





Satelitske mjesečne globalne CO2 koncentracije, prosjek (column.averaged) CO2(XCO2), za 2003-2019. Numeričke vrijednosti u crvenom označavaju godišnje prosjeke. Prema objedinjenim C3S/Obs4MIPs(v4.1) i CAMS preliminarnim, gotovo-u-realnom-vremenu podacima. Izvor: Sveučilište u Bremenu za Copernicus službu za klimatske promjene (C3S) i službu za nadzor atmosfere (CAMS) implementirane od strane ECMWF



Redovito praćenje klime


C3S svake godine u svom izvješću Europsko stanje klime daje detaljan pregled klime našeg kontinenta. U izvješću će se analizirati više klimatskih varijabli i specifični klimatski događaji u prošloj godini. Europsko stanje klime 2019. će se objaviti u proljeće 2020. godine.

Uz godišnje temperaturne vrijednosti C3S redovito objavljuje klimatske biltene na početku svakog mjeseca, izvještavajući o anomalijama u površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Najnoviji klimatski bilten za mjesec prosinac je sada dostupan, sa sljedećim nalazima o temperaturi površinskog zraka. 

Površinska temperatura zraka u prosincu 2019.:

    • Globalne temperature bile su izjednačene s prosincem 2015., čineći ova dva mjeseca zajedno najtoplijim prosincima ikad zabilježenim

    • Prosinac 2019. je bio za 0.7°C topliji od prosjeka prosinca za 1981.-2010.

    • Prosječna temperature nad Europom bila je za 3.2°C toplija od one u standardnom referentnom razdoblju (1981.-2010.), čineći ga najtoplijim zabilježenim europskim prosincem uz malu razliku



Vezane vijesti
Ažurirano: 30.4.2019. 22:47:55

Projekt Zelene i plave Sesvete

Je super
Daj Bože da i to dočekamo
Ne sviđa mi se / nije dobar
Ništa od toga neće biti
Ima li još koja boja osim zelene i plave?
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account