Mala panorama sesvetske prošlosti: Sesvetske šume rušili i Francuzi

Iz ostavštine prof. Mirka Petravića

Da bi se napisla povijest i tako neznatnog mjestanceta kakve su nekad bile Sesvete – treba mnogo troška i još više vremena, treba prevrnuti brojne knjige starostavne, prolistati prašne spise upravnih i sudskih arhiva a potrebno je osloniti se i na neku predradnju, na nečija već izvršena istraživanja. Kako u našem slučaju svega toga gotovo uopće nema, iznijet ću tek pokoju sitnu zanimljivost iz sesvetske prošlosti da bi poslužila kao poticaj i oslonac budućem piscu historije Sesveta.

....scripta manent

U povijest se ulazi prvenstveno pisanim dokumentima. Sesvete se spominju – koliko znamo – prvi put u Statutu Zagrebačkog kaptola što ga je između 1334. i 1356. godine sastavio Ivan Arciđakon. U tom se latinskom spisu nabrajaju kaptolski posjedi. Na jednom mjestu piše: “Isto tako selo nazvano Kašina kojem pripada zamlja nazvana Kezelin. Isto tako selo kod crkve svih svetih.“ Ovo posljednje odnosi se svakako na Sesvete koje se u starim crkvenim matičnim knjigama (pohranjenim u Arhivu Hrvatske u Zagrebu) kasnije često spominju pod madžarskim nazivom Mindszent. Mora da je to hrvatsko naselje postojalo i prije prve pisane vijesti iz 14. stoljeća.

Sesvete su do prvih desetljeća 20. stoljeća bile okružene gustim i prostranim šumama da su u sječu dolazili i šumski radnici iz Gorskog kotara, a drva su kupovali i inozemni trgovci. Tako je na primjer kronika zabilježila da je 1855. Matija Tomljanović „iz župe Lič c.k. podžupanie Delničke“ umro u Sesvetama „pohadjajuć sine svoje derva sekuče“ dok je 1883. za javnu uru u našem mjestu svoj prilog dao i trgovac „drvi iz Francezke“ A.Perrin koji je kupovao drva u sesvetskim šumama. Te su šume pripadale zagrebačkom kaptolu, sesvetskoj župi i zemljišnoj zajednici.