Nekoliko povijesnih štikleca prof. Petravića

Iz ostavštine prof. Mirka Petravića, povijesnice kao prilog  našoj prošlosti.

Sesvetski kraj bio je naseljen već za vrijeme Rimljana

O tome svjedoče iskopine – statua Ikara nađena u Vugrovcu i miljokaz nađen u Jelkovcu) a tuda je prolazila i rimska cesta što je naselje na području današnjeg Ščitarjeva spajala s velikim naseljem na mjestu današnjeg Ptuja. U Jelkovcu, selu jugoistočno od Sesveta i danas postoji ulica Rimski put...

Stanovnici Sesveta i okolice bili su nekad pretežno kmetovi, no bilo je ovdje u to vrijeme i slobodnjaka i plemenitaša

Tako Šenoa u svom romanu „Diogenes“ spominje u okolici Sesveta „plavetne husare“, slobodnjake zagrebačkog biskupa, a Sabljar u svojoj dragocjenoj knjizi „Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije“ navodi za mjesto Šašinovec da se dijeli na dvije „sudčije“: I za plemić, II za neplemić. Plemići stanuju u Šašinovcu (15 kuća) te u Budencu, Drenčecu i Žerjavincu (25 kuća). U matičnim knjigama sesvetske župe označavala se kao „plemenita“ obitelj Filipović iz Jelkovca.

Prva nepoljoprivredna zanimanja

Ona se javljaju u Sesvetama tek na početku 19. stoljeća. Tako su u matičnim knjigama 1824.g. zabilježeni Emerik Tomašić, krčmar i čordaš, te Henrik Engelsfeld, krčmar i mitničar (doselio iz Komina – župa Bisag, naslijedio ga sin „oštarijaš“ Hinko koji je umro 1896.). Godine 1898. spominje se u Sesvetama „gostionica kaptolska“, 1899. „krčma Mileusnićeva“, 1905. gostioničar Šimun Hiberšak (Štajeraac) a 1912. gostioničar i trgovac Franjo Jurković. Trgovac Nikola Barilić zabilježen je 1884. a sitničar Nikola Bogec 1912. Godine 1839. zapisan je u knjigu umrlih tridesetničar (ubirač tridesetnice, carine) Ivan Lahonjek a 1864. nadglednik šančeva (kanali) Franjo Škerlec iz Slovenije.

Prvi sesvetski obrtnik bio je krojač Nikola Fanjek (naveden 1858), zatim slijede kovači (od 1881) koji su od svih obrtnika najbrojniji, potom čizmari i postolari (od 1882) i jedan dašćar, prvi pekar zabilježen je 1902. a prvi brijač 1904. Svi su se oni, vjerojatno, doselili u Sesvete i počeli raditi čak i znatno prije no što ih je župnik (u povodu vjenčanja, krštenja djece ili nakon smrti) uveo u matične knjige.

Prvi stanovnik Sesveta po zanimanju radnik (težak) bijaše Vinko Dolužić, doseljenik iz senjske biskupije a prva radnica Franciska djevica Kvaternik navedena je 1853. Došla je iz Brod Moravica.