O potresima u sesvetskoj povijesti

Zapise o potresima na sesvetskom području, prof. Petravić pronašao je u župnim matičnim knjigama.     

   Vrlo su zanimljivi i podaci o potresima zabilježeni u matičnim knjigama i u župnoj spomenici. Veliki potres od 9. studenog 1880. koji je zahvatio Zagreb i okolicu općenito je poznat i o njemu se mnogo pisalo. U Sesvetama oštetio je znatnije tek kolodvorsku zgradu. Crkva je stradala „samo toliko, da je nad sanctuarijem popucala bolta, a s krova popadalo mnogo criepa. Na župnom stanu, osim što se je jedan dimnjak porušio i criepa s krova mnogo popadalo, inače nije se ništa većeg zla dogodilo.“ Crkva je tada bila i izvana popucala. 

Zainteresirao me i podatak što ga je u matičnu knjigu unio župnik Matija Štefanec kad je 6. ožujka 1889. upisivao rođenje jednog dječaka u Sesvetama: „Rodio se on čas kad je u ¾ na 2 sata sbio se potres.“ Provjerom u zagrebačkom Geofizičkom zavodu saznao sam: 6. III 1889. u 01 sat i 30 minuta osjetio se u Zagrebu potres intenziteta 5 stupnjeva s epicentrom vjerojatno u Zagrebačkoj gori... 

Zanimljivi su i opisi ostalih potresa: „Na dan 17. prosinca 1905. u noći u ¼ na 12 sati posjetio nas nepoćudan gost, naime potres, koji je bio dosta žestok. Došao je od sjeverne strane i trajao nekoliko časaka; iz početka osjetio se jaki podzemni šum, zatim je sliedilo nekoliko okomitih udaraca, a poslije bi valovit. Slike na zidinah počeše se gibati i ure zidne prestale ići. Druge štete hvala dragome Bogu nije bilo u samom mjestu Sesvetah; nu obližnje župe kao što su to: Moravče, Kašina, Vugrovec i Čučerje trpile su mngo više. Nakon toga potresa osjetismo skoro svaki dan slabiji koji potres sa podzemnom tutnjavom, kadkada po danu a u noći skoro redovito svaki dan.

Dosta jaki potres bio je opet na dan 31. prosinca u 11 sati u noći , drugi opet oko 12 sati u noći. I tako smo mislili prošla stara godina, prošli i potresi, -  al kad tamo na dne 2. siečnja 1906. u ½ 6 sati osjetismo grozan potres, koj je došao od sjevera i potrajao nekoliko časaka. Taj potres bio je jači od potresa 1880. god. 9. studena; nu samo bio je kraći. Hvala i opet dragomu Bogu kod žup. crkve nije se dogodila nikakova veća šteta, nego što su oba tornja malo napuknula, a na crkvi  pokazala se je jedna pukotina, koja je još nastala uslied potresa od god. 1880. Od toga dana osjećaju se svaki dan osobito što jači što slabiji potresi, a uzdamo se u pomoć dragog Gospodina Boga, da će i ovi prestati. Susjedne župe kao što su Moravče, Kašina, Vugrovec i Čučerje nastradaše grozno, tako da su im crkve i župni stanovi oblastno zatvoreni, te sv. mise moraju služiti u barakama, a iz žup. stanovah se izseliti, dok se ne poprave... 

Ove godine  (tj. 1909 – opaska moja) pohodi nas opet nemio gost potres. Dne 8. listopada prije podne u 11 sati zatutnji pod zemljom, a nakon toga zanjihaše se kuće, a krovovi i dimnjaci počeše se rušiti ne toliko u samom ovom mjestu koliko u našoj miloj priestolnici, bielom Zagrebu. Sve ure stadoše, sviet se poplaši i poleti na ulicu, a djeca iz škole pobjegoše na polje. No hvala Bogu nije se kod nas dogodilo nikakvo veliko zlo. Nitko nije životom nastradao, a nijedna kuća se nije srušila... Potres ovaj što se tiče jakosti bio je sličan onomu od godine 1880. nu samo nije tako dugo trajao te nije bio tako okomit, već više valovit, pošto mu je po mnienju učenjaka bilo središte u Jamnici a ne u Zagrebu; stoga ga nekoji i nazivlju jamničkim potresom...

Već više od 10 dana mjeseca prosinca o.g. lieva kiša svaki dan, pak su stoga ljudi opet počeli progovarati, da će nas pohoditi nemio gost naš potres. Pak to se je i u istinu i dogodilo. U noći od 12. na 13. prosinca t. j. dne 13. u ½ 2 sata u jutro čula se je najprije podzemna tutnjava, a onda nastala dosta jaka trešnja, tako da su se ljudi svi u snu probudili. Štete hvala Bogu ne ima nikakove. Udarac je bio više valovit nego li okomit... U noći od 28. na 29. siečnja (1990 – opaska moja) u 12 s. 55 časa pohodio nas je opet nemio gost potres koj je bio dosta žestok, nu nije učinio nikakove štete. Središte mu je bilo opet Jamnica.“

Svi ovi potresi (osim posljednjeg) zabilježeni su i u evidenciji Geofizičkog zavoda u Zagrebu a uglavnom odgovaraju i navedeni sati.