„Reci tko si i odakle te sreća nosi...“

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 12.11.2017. 16:11:30
„Reci tko si i odakle te sreća nosi...“

Foto: kolekcionar.net

Napis prof. Petravića iz "Male panorame sesvetske prošlosti". 


Tko su najstariji poznati Sesvećani? U tom pogledu, na žalost, prvi podatci datiraju s kraja 17. stoljeća, a i oni su nepotpuni. U najstarijoj matičnoj knjizi sesvetske župe sačuvana je za 1677. godinu samo završna klauzula tako da knjiga počinje zapravo s 1678. godinom. Do kraja 17. stoljeća neke godine sasvim, a neke djelomično manjkaju. Starosjedilačkih obitelji u svemu je jedanaest: Šemperi, Križani, Dikmići, Fučki, Kralji, Kušekovići, Gjurekovci, Lahonjki, Lucini, Živci i Cesari. Najjači rod bili su svakako Kušekovići jer se već 1685. izdvaja grana Kušeković Šostar, kasnije često zvana Kušeković Donji (latinski: Inferior) i Mali (latinski: Minor). Druga se grana bilježi : Kušeković Gornji (latinski: Superior) i Veliki (latinski: Maior). Nazive Donji i Gornji potpuno razumijemo: nastali su prema smještaju kuća, no nazive Mali i Veliki teže je razumjeti. Možda su vezani uz razlike u stasu ili pak u veličini gospodarstva? Bit će ovo posljednje (prema saopćenju Vinka Novaka Kušekovića da obiteljska predaja kod Kušekovića Velikih kaže: Imali smo posjed koji se nije mogao obići u dan hoda).


Da li sve nabrojene starosjedilačke obitelji žive u Sesvetama od dolaska Slavena – to, dakako, ne znamo. Za Šempere postoji usmena predaja da su potomci talijanskih graditelja sesvetske crkve (neki današnji nosioci toga prezimena crnpurasti su, tamne kose i očiju). Prezime Lahonjek (u kajkavskom izgovoru današnjih stanovnika: Lavojnek) javlja se neko vrijeme u oblicima Vlahunjek, Vlahonek i Vlahonjek. To možda upućuje na naziv Vlah koji u govoru naših ljudi može značiti pripadnika nomadskog stočarskog stanovništva na Balkanu (poromanjeni potomci Ilira), zatim pripadnika pravoslavne vjere (odnosno Srbina) a napokon i svakog čovjeka iz drugog kraja koji govori doduše našim jezikom, ali nekako neobično, tj. drukčije. U tom slučaju Lahonjki bi bili doseljenici.


Prvi siguran došljak u Sesvete zabilježen je 1779. g. pod prezimenom Bosanec koje vjerojatno označuje njegovo porijeklo. Taj Martin Bosanec, kao i nešto kasnije (1784) Blaž Bosanec, primljeni su u kuću Šempera, vjenčali se pod svojim prezimenom (uz dodatak: Šemper) a njihovi potomci pišu se samo Šemper. Među kasnijim naseljenicima (do potkraj 19. stoljeća njihov broj nikako ne premašuje stotinu) nalaze se ljudi sa svih strana: iz hrvatskih krajeva, iz Slovenije, iz Češke pa čak i iz Njemačke. Među doseljenicima Hrvatima prevladavaju Zagorci, zatim stanovnici uže i šire sesvetske okolice i napokon Gorani koji počinju pomalo seliti u Sesvete od 1820. godine. 


Prvi Cigani naselili su se u Sesvetama 1844. Od tri zabilježene ciganske obitelji do danas se održala smo jedna. U naše vrijeme Sesvete naseljava većinom   „stanovništvo subpanonske Hrvatske. Unutar njega se brojem ističu područja bjelovarske, koprivničke i virovitičke mezoregije, daruvarske i pakračke submezoregije te Zagorja. Stanovništvo sela općine Sesvete nije zastupljeno u znatnijem obimu što je i razumljivo ako se ima na umu daleko veća privlačna snaga bliskog gradskog centra...“  (citat iz Adolf Malić: Sesvete. Transformacija naselja pod utjecajem Zagreba. Diplomski rad).



Naslovna razglednica ponuđena je na aukciju i možete dati svoju ponudu ovdje do utorka, 14. 11. u 13 sati


Što mislite o protuepidemijskim mjerama u Gradu Zagrebu?

Sve to treba ukinuti i pustiti ljude na miru
Mjere su prestroge, treba ih olabaviti
Mjere su ovog trenutka optimalne
Sve treba postrožiti kako bi se suzbila epidemija
Koje mjere, mi niti nemamo pravih mjera, pogledajte što se uvodi u Europi
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account