Sesvetski „kraljevski“ sajam

Povijesni prilog Damira Fofića prošli tjedan objavljenoj vijesti o pokretanju projekta osuvremenjivanja sesvetskog sajmišta.

Za većinu građana Sesvete predstavljaju sivo, tranzitno predgrađe grada Zagreba koje životari na razvalinama upropaštenih socijalističkih giganata Sljemena, Badela, Termomehanike i Prigorke, bivši Pajcek-city, oazu novokomponiranog poduzetništva, doseljenički hrvatski melting pot. Ali činjenice govore i slijedeće: Sesvete predstavljaju jedno od najstarijih zagrebačkih naselja, 16. gradsku četvrt koja zauzima ¼ površine grada Zagreba s približno 90 000 stanovnika, „grad u gradu“, četvrt prvorazrednih obrtnika i poduzetnika, ugodno mjesto koje su ljudi odabrali za život i stanovanje te provođenje slobodnog vremena u idealnom prirodnom okruženju.

Sesvete se prvi put spominju 1334. godine kao selo kod crkve Svih svetih (villa apud ecclesiam omnium sanctorum), koja je smještena uz veliku cestu (magna via). Za odabir same lokacije naselja od presudnog značenja bio je povoljan prometni položaj. Zahvaljujući takvom strateškom položaju na križanju važnih prometnica, slavonski ban Mikac 1343. godine postavlja kraljevsku mitnicu kako bi ubirao maltarinu. U 14. st. Sesvete se počinju bilježiti i u mađarskom obliku (Mendzenth). Sredinom 15. st. privilegij postavljanja mitnice prepušten je Zagrebačkom kaptolu. Nesumnjiva prednost položaja Sesveta potvrđena je u povelji kralja Matije Korvina (1475.) kojom se Sesvetama dodjeljuje pravo održavanja tjednih i godišnjih sajmova. Od najranijih vremena sajmovi su održavani na platou između župne crkve i nekadašnje proširene ceste. Na njima je trgovalo okolno stanovništvo, ali i trgovci iz udaljenih mjesta, dok je Kaptol imao osigurane stalne izvore prihoda ubiranjem sajmišne daće. Upravo će ovaj sajamski privilegij zajedno sa prometnicama biti jedan od glavnih činilaca daljnjeg razvoja trgovišta Sesvete (oppidum Mindszent), kao privrednog središta kaptolskog vlastelinstva.

Povelje kralja Matije Korvina iz 1475. godine predstavlja najreprezentativniji i najznačajniji pisani dokument o srednjovjekovnim Sesvetama kao slobodnom trgovištu pod upravom višestoljetnog feudalnog gospodara – Zagrebačkog kaptola.

Prilog: Povelja kralja Matije Korvina (1475.)

Damir Fofić, dipl. arheol. i prof. povj.

Ovom napisu prof. Fofića dodajmo  da je malo tko od današnjih posjetitelja sesvetskog sajma svjestan da posjećuje "Kraljevski sajam", jer da kralj Matijaš kako ga je narod zvao nije Sesvetama dodijelio slobodu sajmovanja, pitanje je kako bi se u tom segmentu Sesvete dalje razvijale, pa bi bilo uputno neku buduću ulicu u Sesvetama nazvati upravo po tom povijesnom velikanu.

Također, obzirom na povijesnu tradiciju, vjerujemo da će uprava budućeg osuvremenjenog sajmišta na njegovu ulazu postaviti ploču s povijesnim natpisom na više jezika koji govori kako se ne radi o tradiciji sajmovanja u Sesvetama od "samo" sedamdesetak godina, koliko u kontinuitetu traje ovo današnje sajmište, nego je tradicija sajmovanja u Sesvetama zapravo višestoljetna  čime se danas može pohvaliti malo sajmova u Hrvatskoj.