Štikleci iz povijesti Sesveta

Iz ostavštine prof. Mirka Petravića:  Mala panorama sesvetske prošlosti

Hvala im!

Većina iznesenih sitnica iz sesvetske prošlosti napabirčena je po matičnim knjigama sesvetske župe. Red je, dakle, da spomenemo i ljude koji su ih unazad gotovo 300 godina vodili (doduše po svojoj službenoj dužnosti, no ipak tako iscrpno i savjesno da danas na osnovi toga možemo prilično jasno osluhnuti bilo negdašnjeg sesvetskog života). 

Koliko sam dosad mogao istražiti, bijahu to župnici i administratori te njihovi zamjenici i pomoćnici: Stjepan Segrović (ili Segvonić), Matija Franjo Despot, Petar Farkašić, Petar Primotić (?), Mihajlo Petretić, Jakob Josip Mikulić. Ivan Gomboši, Marko Radović, Andrija Bezuh, Ivan Kometinović, Ivan Herlich, Đuro Tomurad, Josip Košutić, Tomo Sopić, Mirko Šilobod, Lazar Tuboly, Ivan Vincetić, Ivan Herak, Petar Tuškan i Dragutin Iaugacer, Ivan Puđak i Adam Podolšak, Josip Kovačić (rodom iz Đurđekovca), Matija Štefanec, Nikola Matica, Josip Šimečki i sadašnji župnik Petar Petrinec (kojemu dugujem posebnu zahvalnost na pokazanoj susretljivosti) vode uz matične knjige i župnu spomenicu, također vrijedan izvor za historijat Sesveta. 

Na kraju valja spomenuti i sesvetsku školsku spomenicu koju su vodili marni učitelji Franjo Ivoš, Stjepan Sušnić, Drago Telišman, Ivana Pajnić, Ivan Poljugan, Mihovil Vitković, Juraj Frankol, Grga Fajdetić i Andrija Ambriović, nastavnik Ivan Karalić i prof. Milan Horvat (kojemu se također zahvaljujem na ljubeznoj susretlljivosti)

Za stare pravice

Iz Statuta Zagrebačkog kaptola što ga je između 1334. i 1356. godine sastavio Ivan Arciđakon jasno proizlazi da su u doba feudalizma stanovnici Sesveta i okolice bili kmetovi (kaptola u Zagrebu). Život im je, dakako, bio muktrpan, a često i upravo nesnosan. 

Gupčeva buna u nedalekom Zagorju ugušena je doduše u krvi, no njezini odjeci javiše se uskoro i u našem kraju. Hrvatski je sabor 20. travnja 1610. zaključio: Pošto  su kmetovi sela Kraljevec i Dumovec, koji pripadaju zagrebačkom kaptolu, otkazali poslušnost i otvoreno se pobunili, neka ih gone i hvataju sami članovi kaptola po cijeloj kraljevini, slobodno i bez ikakve zapreke, gdje god ih mogu pronaći po imanjima ma koga gospodara ili plemića ... 

Na isti način neka se na temellju pritužbe prečasnog gospodina zagrebačkog biskupa postupi i protiv Blaža Filipovića koji je kod slične bune vugrovečkih kmetova bio u kraljevini njihov podstrekač. (Dr J. Šidak, o. c.)

Prof. Mirko Petravić