Izložba dizajnerskih talijanskih lampi u Muzeju za umjetnost i obrt

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 16.2.2018. 12:03:21
Izložba dizajnerskih talijanskih lampi u Muzeju za umjetnost i obrt

Foto: MUO

Izložba "Italian Light - Dizajnerske svjetiljke od 1950. do 1990.", koju kustoski potpisuje Studio Archeo900 iz Ferrare, otvorena je u četvrtak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).


Muzej za umjetnost i obrt u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu izložbom Italian Light predstavlja hrvatskoj javnosti izvanredne primjere talijanskog dizajna na području kućne rasvjete od početka ’50-ih do kraja ’90-ih godina 20. stoljeća iz Zbirke Cortopassi. Kustoski posao izložbe potpisuje Studio Archeo900 iz Ferrare.


Odabrane avangardne lampe jasno dočaravaju jednu od najvažnijih i najupečatljivijih karakteristika talijanskog dizajna na području kućne rasvjete – on nikada nije bio isključivo funkcionalan, a još manje uvjetovan zakonima proizvodnje.


Dizajnerski su projekti bili uvijek isprepleteni dubljim propitivanjima čime je završni proizvod dobivao i misaonu dimenziju.


Svi arhitekti i dizajneri koji su djelovali u razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata do danas radili su potpuno slobodno i nesputano. Projektiranje lampe, predmeta koji regulira nematerijalnu pojavu-svjetlost, omogućilo je ovoj grani dizajna da istražuje i izražava ne samo funkcionalnost, već i duboke aspekte ljudske prirode te povezanost čovjeka sa svijetom.


U tom smislu, izložba o lampama predstavlja privilegirani pogled na talijanski dizajn i njegove teorijske postavke kroz tri ključna razdoblja.


U razdoblju od 1950. do 1965. razvija se područje rasvjetne tehnologije i njegova proizvodnja. Razdoblje je to prijelaza iz malobrojnih zanatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom lampi izvan okvira povijesne tradicije prema podjeli tržišta modernog serijskog namještaja između malih i srednjih tvrtki.


Uzor je funkcionalizam koji dolazi iz Sjeverne Europe i koji predstavlja novi kulturalni background koji je suprotan nasljeđu tradicionalnih povijesnih stilova veoma prisutnih u Italiji nakon Drugog svjetskog rata.


Međutim, interpretacija predmeta te njihova funkcionalnost je od samog početka vrlo složena i razrađena.


Kriterij funkcionalnosti s jedne strane koristi se za prekidanje veza s oblicima naslijeđenima iz prošlosti, a s druge, on se suprotstavlja obrazovanju talijanskih dizajnera koji nakon Drugog svjetskog rata djeluju u Milanu, gradu koji vrvi idejama i suradnjama između umjetnika, arhitekata, književnika.


U razdoblju od 1965. do 1980. dizajniranje rasvjetnih tijela nema za cilj samo rješenje tehničkog problema ispravnog osvjetljenja, već propitivanje funkcionalnih običaja kroz novi pogled na svijet, na društvo i na sudbinu samog dizajnerskog projektiranja. Oblik lampe i svjetlosni efekt koji ona daje poprimaju tako simboličku funkciju, izražavajući i nudeći jedan širi koncept.


Svjetlost time poprima novu vrijednost: ne samo da osvjetljava stvarne predmete, pobjeđujući mrak, već otkriva i približava složene nematerijalne stvarnosti.


Ova duboka promjena u području dizajna tih se godina razvija u raznim teorijskim smjerovima, čiji se temelji mogu svesti na konceptualni i kritički dizajn (E. Sottsass Jr., Archizoom i Superstudio) pop matrica u mediteranskom kulturnom kontekstu (lampa „Chiara“ Marija Bellinija i „Profiterole“ Sergia Astija), te naposljetku, znanstveni i eksperimentalni pristup vezan uz pokrete Arte Programmata (Gruppo Dam, Grupa ARDITI, New Lamp Marija Venta).


Nemirne i neskladne boje, snažne teksture plastičnih površina, neravnoteža u formi, različiti materijali koji se ne daju imitirati, predstavljaju veliku slobodu u oblikovanju u razdoblju od 1980. do 2000.


Njihov prvotni cilj nije pronaći izričaj dekorativnih, zaigranih znakova koji bi bili u suprotnosti sa svrhom predmeta, već dati metodološku otvorenost projektu kako bi predstavio društvo koje više nije homogeno, statično i jednodimenzionalno, već diskontinuirano i u stalnoj preobrazbi.


Taj raskid s racionalističkom i funkcionalnom strujom u dizajnu, te potvrđivanje nužnosti čistog istraživanja, oslobođenog zakona tržišta, bio je jasan znak otvaranja novih generacija na međunarodnoj razini. Stvoreni su temelji za suvremeni dizajn kojeg danas karakteriziraju globalne kulturalne razmjene i složena brojnost izbora.


Izložit će se i projekti kao što je postmodernistički rad Alda Rossija, Kazuikija Takahame, materijalni eklekticizam Tonija Cordera i dramatički simbolizam Gaetana Pescea.


Izložba ostaje otvorena do 18. ožujka.


Vezane vijesti
Ažurirano: 27.7.2020. 10:14:12

Što mislite o protuepidemijskim mjerama u Gradu Zagrebu?

Sve to treba ukinuti i pustiti ljude na miru
Mjere su prestroge, treba ih olabaviti
Mjere su ovog trenutka optimalne
Sve treba postrožiti kako bi se suzbila epidemija
Koje mjere, mi niti nemamo pravih mjera, pogledajte što se uvodi u Europi
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account