Izložba slika i medalja Dalibora Paraća

Izložba "Dalibor Parać – donacija Modernoj galeriji", koja se otvara u četvrtak, kritička je selekcija iz opsežne donacije toj zagrebačkoj galeriji i prva njegova retrospektiva nakon one u Umjetničkom paviljonu prije gotovo dvadeset godina.

Na temelju donatorskog ugovora s umjetnikovim sinom, Zoranom Paraćem, u trajni fundus Moderne galerije upisano je 155 ulja na platnu, crteža, akvarela i gvaševa te 213 brončanih medalja i sadrenih predložaka/modela za medalje, a za izložbu su odabrane 94 uljane slike i 42 medalje.

Donacija djela umjetnika, kojega se smatra jednim od najvećih hrvatskih slikara mediteranskog pejzaža, ali i ženskog akta u pejzažu omogućila je izložbu koja iz njegove ostavštine daje presjek svih stilskih faza, od prve polovice pedesetih godina 20. stoljeća do zadnjih slika iz 2004. godine.

Izbor djela tog nastavljača tradicije Ignjata Joba, Petra Lubarde, Otona Postružnika, Ive Dulčića, Antuna Motike, a posebice Otona Glihe i Frane Šimunovića u kontekstu 'pojmovne mitografije' pejzaža, napravile su kustosice Iva Körbler, za slike, i Tatijana Gareljić, za medalje.

Autorica izložbe i likovnog postava Iva Körbler smatra kako njegovom slikarskom opusu vrijeme nije ništa oduzelo, niti umanjilo u aktualnosti, vrijednosti i stilskoj autentičnosti, čak je učvrstilo umjetnikovu ekskluzivističku poziciju ‘čistog’ slikarstva u motivima mitski prosanjanog zavičaja.

"U maniri lirske apstrakcije, ali izvan bilo kakvog stilskog determinizma između apstrakcije i reducirane figuracije, impresionističkog i ekspresionističkog, ili gestualnog, Parać je postavio nove parametre u slikanju pejzaža, stvarajući u zadnjih nekoliko desetljeća života djela u kojemu su akt i pejzaž jedna neodvojiva cjelina", ustvrdila je u najavnom tekstu.

Poseban dio izložbe posvećen je Paraćevom medaljerskom opusu, nastalom od 1999. do 2003. godine, koji broji 219 medaljerskih djela, od kojih je čak 213 darovano Modernoj galeriji. Na izložbi će se predstaviti 43 brončane medalje.

"Medalje Dalibora Paraća umjetnikov su amblemski memento. Na spomenicama su portreti muškaraca, žena i djece, lica iz umjetnikove obitelji, kruga prijatelja, suradnika i kolega slikara, kipara, povjesničara umjetnosti, arhitekata, redatelja, portreti akademika, glazbenika, liječnika, pravnika, mnogih javnih i uglednih lica iz prošlosti, politike, admirala i moreplovaca", napomenula je Tatijana Gareljić.

Većina portretiranih su umjetnici i dobitnici Nagrade Vladimir Nazor, koju je i on dobio 1993. za životno djelo, portretirao je i umjetnike okupljene oko zagrebačke Galerije Forum te sudionike antifašističke borbe i admirale vezane za hrvatsku povijest.

Po njezinim riječima, umjetniku su to bile značajne osobe, koje su ga nadahnule prema suverenom proširenju likovnog izričaja i radoznalim posezanjem za novim medijem, u posljednjem desetljeću umjetničkog djelovanja, a nakon bogatog slikarskog

stvaralaštva.

Dalibor Parać (Solin, 1921. - Zagreb, 2009.), diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti 1948. godine, u klasi Ljube Babića. Dvije godine kasnije kod Babića je završio specijalku i bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Na zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna je predavao crtanje i pismo od 1952. do 1961. godine, a ondje je do odlaska na ALU 1961. bio i ravnateljem.

Na Akademiji je predavao crtanje i slikanje na grafičkom te kasnije na slikarskom odjelu, a bio je i dekan od 1971. do 1974. godine. Godine 1986. je umirovljen, ali ostaje na ALU do 2009. godine u svojem atelijeru. Bio je i jedan od članova zagrebačke Galerije Forum, te dobitnik godišnje i glavne Nagrade grada Zagreba 1977., i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 1993. godine.

Izložba njegovih doniranih djela bit će otvorena do 18. lipnja.

(Hina)