Morana Čale dobitnica nagrade Višnja Machiedo za 2016.

Istaknuta povjesničarka književnosti, talijanistica i prevoditeljica Morana Čale dobitnica je godišnje Nagrade Višnja Machiedo Hrvatskog P.E.N. centra za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u 2016. godini, za knjigu "O duši i tijelu teksta: Polić Kamov; Krleža, Marinković".

Oslanjajući se na ovjerene komparatističke metode proučavanja književnih tekstova, Čale u knjizi uzima djela trojice najistaknutijih pisaca hrvatskog modernizma, romane "Isušena kaljuža" Janka Polića Kamova, "Povratak Filipa Latinovicza" Miroslava Krleže i "Kiklop" Ranka Marinkovića, te ih dovodi u poredbenu vezu, u prvome redu s djelima F. M. Dostojevskoga, Jamesa Joycea i Friedricha Nietzschea.

Nagradu je na svečanom proglašenju u ponedjeljak u sjedištu Hrvatskog P.E.N.-a u Vili Arko u Zagrebu obrazložio član žirija, akademik Tonko Maroević. Istaknuo je kako je ove godine na natječaj prijavljen rekordan broj naslova, pa je prosudbeni žiri imao težak posao, jer je imao "kao nikad dosad" različita mišljenja i preferencije.

"S dobrim razlozima i relevantnom većinom glasova odlučili smo se da nagradu Višnje Machiedo za književni esej ove godine dodijelimo Morani Čale, za knjigu u kojoj smo našli najviše kreativne i interpretativne slobode u svježem čitateljskom odnosu s nekoliko kanonskih tekstova i figura moderne hrvatske književnosti, u svojevrsnom hermeneutičkom 'zagrljaju' s amblematskom trijadom domaće romaneskne produkcije", kazao je Maroević.

Može se primijetiti da knjiga Morane Čale ima nesporne znanstvene karakteristike, da esejistički diskurs podržava sustavnim citatnim referencijama i aparaturom psihoanalitičke provenijencije, dodao je.

"Ali, meritum pisanja Morane Čale upravo je propitkivanje odnosa psihoanalize i književnosti, pritom vrlo elastično kretanje problematikom identiteta i slojevitosti, introspekcije i zrcaljenja, ulančavanja i umnažanja, kontinuiteta i preobrazbe itd.", napomenuo je Maroević, te poručio kako Čale "svojom esejistikom daje značajan prilog preispitivanju i preispisivanju literarne svijesti i samosvijesti, u knjizi koja nedvojbeno predstavlja ravnopravan dijalog s književnom mišlju europskih protega".

Čale je zahvalila žiriju na nagradi, što je imao sluha za njezine tekstove i što im je pridao veliku dozu razumijevanja, te ih vrednovao "možda i više nego što zaslužuju".

"U bibliografskom indeksu te knjige nažalost nema imena Višnje Machiedo, ali ono što od njezine baštine i ostavštine u toj knjizi svakako ima, a što sam se trudila njegovati i što sam upravo od nje naučila jest njezina ljubav prema iznenađenju, pomacima, drugačijim čitanjima, unatoč akademskoj aparaturi i specifičnosti takve proze namijenjene književno-znanstvenim čitateljima, unatoč disciplini i pažnji prema tekstu", rekla je Čale.

Morana Čale (1959.) izvanredna je profesorica talijanske književnosti na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Dosad je objavila pedesetak književno-kritičkih i književno-teorijskih članaka i studija u Hrvatskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji, te tri autorske knjige, "Demiurg nad tuđim djelom: Intertekstualnost u romanima Umberta Eca" (1993.), "Volja za riječ: Eseji o djelu Ranka Marinkovića" (2001.) i "Sam svoj dvojnik: Eseji o hrvatskome književnom modernizmu" (2004.). 

Suurednica je nekoliko zbornika radova s međunarodnih skupova i potpisnica niza književnih prijevoda s talijanskoga i s francuskoga jezika. Talijanski institut za kulturu dodijelio joj je 1993. godišnju nagradu za talijanistiku.

Njezina knjiga "O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković" bavi se dosezima razmjene između književnosti, znanosti o književnosti i psihoanalize, osobito se usredotočujući na figure metaforičke odnosno metonimijske antropomorfizacije teksta u književnoteorijskom i književnokritičkom diskursu. Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Disput.

Nagradu Višnja Machiedo su 2013. godine utemeljili Mladen Machiedo, Sibila Petlevski, Nadežda Čačinovič i Hrvatski centar P.E.N. kao nagradu za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji hrvatskih nakladnika i objavljeno u godini koja je prethodila. Ime je dobila po preminuloj prevoditeljici, esejistici, antologičarki i kritičarki koja je svojim prevoditeljskim i esejističkim radovima obogatila hrvatski jezik i književnost.

Proglašenje se tradicionalno održava na dan rođenja Višnje Machiedo, 27. ožujka. Nagrađeni autor dobiva novčani iznos u visini deset tisuća kuna. Iako je formalni donator nagrade Mladen Machiedo, neformalni je sama Višnja, jer se koriste novčana sredstva koja su ostala iza nje.

Objasnivši kako se za PEN i esejistiku odlučio jer je Višnja bila dugogodišnja članica te institucije a esejistika važno područje njezina interesa, Machiedo je istaknuo kako je ove godine na natječaj za nagradu prijavljeno dvostruko više knjiga nego je uobičajeno, čak 20-ak, pri čemu je zabilježen vrlo viski postotak spisateljica. 

"Bilo je tu recenzija, putopisa, ali i znanstvenih djela, pri čemu dosta koja su se ticala teatra, te glume, no malo je knjiga u slobodnom esejističkom smislu odgovaralo onome što bi bilo idealno u očima žirija", rekao je.

Posebno se osvrnuo na činjenicu da se ove godine prilikom proglašenja, kao što je tradicionalno, nije mogao predstaviti još jedan vrijedan prijevod Višnje Machiedo, drame "Madame de Sade" Yukia Mishime, čemu je razlog, kako je pojasnio, izostanak potpore Ministarstva kulture.

Odluku o nagradi tajnim je glasovanjem donio prosudbeni žiri u sastavu Mladen Machiedo, Tonko Maroević, Sibila Petlevski, Tomica Bajsić i Nadežda Čačinovič, koja je istaknula kako je riječ o važnoj nagradi kojoj je prvenstvena namjena posebno prepoznati brojne vrsne književne esejiste koji zavrjeđuju da se posebno istakne njihov doprinos.

(Hina)