Izložbe i konferencija posvećeni "kralju" Mariji Tereziji

U povodu 300. obljetnice rođenja carice-kraljice Marije Terezije, u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, Hrvatskom povijesnom muzeju i Hrvatskom državnom arhivu održat će se dvodnevna međunarodna znanstvena konferencija "'Kralj' Marija Terezija", a prate ju dvije izložbe posvećene prvoj i jedinoj ženi koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Zajednički projekt triju institucija uvodno je u petak na konferenciji za novinare u Zlatnoj dvorani palače Hrvatskog instituta za povijest predstavila ravnateljica te institucije Jasna Turkalj.

Istaknula je kako je riječ o međuinstitucionalnoj suradnji organiziranoj u povodu obilježavanja 300. obljetnice rođenja prve i jedine žene koja je vladala Habsburškom Monarhijom, zapamćene po četrdesetogodišnjem razdoblju znakovite i utjecajne vladavine, jednom od najduljih u Habsburškoj Monarhiji.

Marija Terezija (1717.-1780.) i danas se, nakon tri stotine godina, smatra jednim od najpopularnijih i najistaknutijih austrijskih vladara, a napose se pamti po mnogim značajnim reformama koje je implementirala i provodila u cilju jačanja birokratske i vojne učinkovitosti svojih dominiona.

Prepoznavajući značenje vladavine Marije Terezije i njezin utjecaj na hrvatsku nacionalnu povijest i baštinu, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski državni arhiv i Hrvatski povijesni muzej pokrenuli su institucionalnu suradnju kako bi ukazali na značaj i posljedice njezinih reformi i politike u hrvatskim zemljama u širem kontekstu Habsburške Monarhije, rekla je Turkalj.

Dvodnevna konferencija pod nazivom "'Kralj' Marija Terezija" održava se 10. i 11. travnja u trima institucijama. Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a okupit će 20-ak inozemnih i domaćih znanstvenika, studenata te mlađu generaciju istraživača, koji će u razmjeni stavova i saznanja raspravljati o trima glavnim temama: dolasku na vlast i ratovima za nasljeđe, načinima provedbe i prijama reformi, te razmatranjem njihova utjecaja i nasljeđa.

Idejni je začetnik projekta Alexandar Buczynski iz Hrvatskog instituta za povijest, koji je pojasnio kako je ideja bila "ne samo pričati povijesnu priču već ju predstaviti što šire, stvoriti kontekst koji je i u kulturnom pogledu i u smislu arhivske građe puno prisutniji nego što mislimo". 

Uz razdoblje Habsburške Monarhije uglavnom se vezuju negativne konotacije, a projektom se željelo pokazati da postoji i jedan drugi kontekst, da je Marija Terezija puno napravila primjerice u pogledu samog položaja Hrvatske, te se htjelo time probuditi svijest o "onoj drugoj povijesti koja nije toliko prisutna u današnjici", rekao je Buczynski.

"Konferenciji će uz hrvatske nazočiti i gosti iz Poljske, Rumunjske, Austrije, Engleske i Nigerije. Bit će zanimljivo komparativno vidjeti kako su se te reforme primjenjivale i kakav su njihove primjene imale odjek u drugim nekadašnjim zemljama Habsburške Monarhije", dodao je.

Konferenciju prate i dvije izložbe, "Nos Maria Theresia", koja će biti otvorena u Hrvatskom državnom arhivu od 10. travnja do 9. lipnja, te "Marija Terezija i njezini suvremenici u Hrvatskoj", koja se u Hrvatskom povijesnom muzeju otvara 11. travnja, a ostaje otvorena također do 9. lipnja.

Izložbe imaju za cilj potkrijepiti izlaganja konferencije originalima i preslikama originala iz fundusa – arhivskom i muzejskom građom, koja svjedoči o razdoblju i utjecaju vladavine Marije Terezije koje je ostavilo neizbrisivi trag u hrvatskim zemljama u području politike, prava, teritorijalnog ustrojstva, kulture i društva.

Izložba "Marija Terezija i njezini suvremenici u Hrvatskoj" donosi u velikoj dvorani palače HPM-a njezine portrete iz fundusa toga muzeja, te portrete njezinih roditelja , supruga Franje I. Stjepana i sina nasljednika Josipa II.

Izložba, po odabiru Marine Bregovac Pisk, također predstavlja odabrane portrete hrvatskih suvremenika Marije Terezije, neki od kojih su sudjelovali u ratovima kojima je branila svoje pravo na prijestolje.

"Također su izloženi i primjerci dvaju odlikovanja koje je ustanovila – Vojnog Reda Marije Terezije i Kraljevskog Ugarskog Reda Sv. Stjepana. Vladarica je Hrvatima plemstvo dodjeljivala najčešće za vojne zasluge, pa je ovom prilikom izložena i jedna grbovnica koju je dodijelila 1763.", napomenula je Bregovac Pisk.

Izložba "Nos Maria Theresia" u Hrvatskom državnom arhivu bavi se prikazom reformi Marije Terezije na tlu Banske Hrvatske i Vojne krajine.

Ladislav Dobrica iz HDA pojasnio je da je koncipirana kronološki a zaokružuje ju tema posvećena uređenju arhiva u vrijeme Marije Terezije te prikaz rada i života Nikole Škrica, istaknutoga sudionika marijaterezijanskih reformi Banske Hrvatske.

(Hina)