MSU: otvorena izložba hrvatske suvremene umjetnosti

Izložba recentne hrvatske umjetničke produkcije, s djelima tridesetak autora koji se natječu za HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost, otvorena je u petak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

Na desetom, jubilarnom izdanju izložbe, koja već tradicionalno promiče i potiče rad domaćih suvremenih umjetnika, predstavlja se 29 rada, od čega su tri pozvana autora i 26 izabranih na natječaju između rekordne 243 prijave.

Pozvani su afirmirani umjetnici triju generacija i medijskih izričaja - Duje Jurić, Igor Ruf i Davor Savincenti.

Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić je zahvalila svima koji su ove godine prijavili svoje radove na natječaj, kojih je ove godine bilo 243, kao i svima koji su pomogli u produkciji izložbe. "Izložba je uzbudljiva i zanimljiva, donosi puno interaktivnih i multimedijskih radova, pa vjerujem da će publika iduća četiri tjedna u njoj uživati", rekla je.

Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomaškovć podsjetio je kako se ta tvrtka  tradicionalno trudi "ispuniti svoju društvenu odgovornost". "U proteklih deset godina u hrvatsku kulturu smo uložili više od 30 milijuna kuna, a za desetu obljetnicu HT nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost smo napravili i prvi digitalni muzej hrvatske suvremene umjetnosti, kako bismo je približili što većem broju ljubitelja umjetnosti", ustvrdio je.

Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pozdavivši suradnju različitih institucija na tako vrijednim projektima.

"Frizerski salon za brdo" posjetitelje uvodi u izložbu

Za sam početak razgledavanja izložbe izabran je rad Igora Rufa, "Frizerski salon za brdo", multimedijalna instalacija u kojoj je glavni protagonist brdo koje umjesto uobičajenog raslinja na sebi ima kosu. 

Multimedijsku instalaciju, rad "Nedefinirana divljina" izlaže i Davor Savicenti,  kojim otvara nova pitanja u svom mediju, dok se treći pozvani autor Duje Jurić predstavlja ambijentom "Pasaž", što je "prolaz kroz specifičan vremenski i mentalni diskurs koji predstavlja okidač za pretpostavku permanentne promjene životnog procesa i transformacije kroz različita doživljajna iskustva ega".

Najveći broj ovogodišnjih izloženih radova su instalacije i multimedijske instalacije, primjerice Viktora Popovića (Bez naziva Arhiv ST3), Luke Kedže (E.A.T. 2017), Alema Korkuta (Igračka), Fokus grupe (Herbarij), Irene Frantal ("de+/-konstrukcija), te Daniela Kovača (Marina, Šiš i Simke).

Tu su i video radovi, video instalacije te filmovi istaknutih umjetnika kao što su Darko Fritz (Novi Južni Zagreb), Igor Grubić (Spomenik), Josip Pino Ivančić (mali čovik... ja ali o'čarano kruženje ...), Denis Krašković (Ništa me ne može iznenaditi), Nadija Mustapić (Volim li svoj posao?) , Dan Oki (Razina s one strane) te Renata Poljak (Partenza).

Predstavljene su tri fotografske serije - Tjaše Kalkan (Dijalozi), Jasenka Rasola (Distopija) i Borka Vukosava (Umiruće).

Izloženi su i crteži - Jelene Bando (Susreti u nestajanju), Ines Matijević Cakić (Portret s kosom) te dvojca Marije Plečko i Petre Orbanić (Tebi, o nama), slike Martine Grlić (Kolektivni snovi) i Lea Kadelea (Kongres na Putu Svile: Između Druga Maoa i Gospodina Bude), objekti Ivana Fijolića (Tvoje-moje), Lane Stojićević (Parcela) i Vlaste Žanić (Inflatus Mobilus).

Izložba donosi i videoigru "Makh" Darka Masneca koja, smještena u u nepoznatom apstraktnom svijetu, otvara pitanje videoigre kao umjetničke forme, dok će se na medijskoj fasadi MSU-a prikazivati rad "Brandscapes" Nevena Petrovića.

Trantow: odabrani radovi mogu potaknuti na razmišljanje

U međunarodnom stručnom povjerenstvu su Snježana Pintarić kao predsjednica, te članovi Nataša Ivančević (MSU Zagreb), Katrin Bucher Trantow (Kunsthaus Graz), Rainald Schumacher (Office for Art Berlin) i fotograf Ivan Posavec.

Po riječima Katrin Bucher Trantow, autorice teksta u katalogu, u odabranim radovima krije se potencijal da u publici pobude produktivan zanos i potaknu ju na razmišljanje, da utaru nove putove i otkriju nove svjetove - formalno, pozivom na aktivno sudjelovanje, ili pak sadržajno, propitivanjem povijesnih aspekata ili u montaži i dopuni, odnosno u njihovoj međusobnoj opreci.

"Digitalni sadržaji u digitalnom svijetu imaju osobitu prednost, stoga je povjerenstvo sasvim svjesno nastojalo ravnopravno ocjenjivati sve medije, no činjenica da je među ocjenjivanim radovima ove godine osobito velik broj filmova i fotografija, može se protumačiti kao odraz našeg društva koje pokreću digitalni mediji", ustvrdila je.

Trantow kaže kako se općenito može zapaziti da su radovi obavijeni i prožeti određenom sjetom, a mogu se podijeliti u tri poglavlja, "Rastanak od utopija", "Theatrum mundi" i "Otpor", koja se međusobno nadopunjuju i upućuju jedno na drugo - neki su "statični i poetski, drugi provokativni i aktivistički, a neki pak apsurdni ili vizionarski".

Izložbu tradicionalno prati katalog, a od ove godine i artt.hr digitalni muzej, koji na jednom mjestu objedinjuje 335 radova koji su sudjelovali u projektu proteklih deset godina.

Riječ je o digitalnoj dokumentaciji koja obuhvaća sve bitne podatke o projektu, umjetnicima i predstavljenim radovima, obrazloženjima nagrada, članovima žirija.

Izložba će biti otvorena do 9. travnja, a tada će se i znati dobitnici ovogodišnjih HT nagrada. Stručno povjerenstvo dodijelit će ih tri - prva iznosi 75 tisuća kuna, druga 45 tisuća i treća 40 tisuća kuna.

Otkupljeni radovi postaju dio fundusa MSU-a, dok Nagrada publike nije otkupna već iznosi deset tisuća kuna koji su dobitniku poticaj za daljnji rad. 

(Hina)