Sesvetska kurija izdržat će još 150 godina

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 29.9.2018. 23:20:45
Sesvetska kurija izdržat će još 150 godina

Foto: Sesvete danas, Borko Samec

Na u petak otvorenoj izložbi „Kaptolska kurija u Sesvetama” obzanjene su neke nove spoznaje o njenoj povijesti, kao i vijek trajanja, no još se uvijek ne zna njen graditelj.



O najpoznatijoj svjetovnoj zgradi u Sesvetama, Kuriji, do nedavno se znalo vrlo malo. Najnovijim istraživanjima djelatnika muzeja, povjesničara  Damira Fofića došlo se do nekih novih spoznaja, no još uvijek se ne zna njezin graditelj. 


Tako je na otvorenju izložbe „Kaptolska kurija u Sesvetama” u petak iznijet podatak da ovaj objekt, prema uvaženoj hrvatskoj povjesničarki umjetnosti Đurđici Cvitanović koja se svojedobno bavila poviješću sesvetske crkve, najvrjednijima primjerku barokne arhitekture kontinentalne Hrvatske, nije pretrpio štetu prilikom velikog zagrebačkog potresa 1880 godine. 


Epicentar za kojeg se zna da je bio na području Kašine, porušio je mnogobrojne objekte, ali ne i kuriju. Godine 1907 kraljevski inženjer Vladoje Prister  radio je statički elaborat zgrade za koju se zna da je izgrađena 1784. godine, kojom je prilikom zaključio da je njezina očekivana životna dob ili trajnost 400 godina. 


„Trebali bismo poživjeti do 2184 godine da se ponovo sastanemo i da vidimo je li zgrada pri kraju ili ne”, našalila se na otvorenju izložbe ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Žellé.


O samoj izložbi govorio je autor izložbe Damir Fofić koji ju je koncipirao u dva dijela. U jednom je prikazana povijest Sesveta od sredine 12. st. do kraja 18. st kada je kurija izgrađena, a drugi dio je posvećen kuriji.


Sama kurija nije bila objekt sam za sebe, ona je imala imanje 60 x 65 metara, gospodarske zgrade, štalu za konje, ledenicu za čuvanje hrane koja se nalazila ispod zgrade gradskih službi u Sesvetama, vrt itd. U to vrijeme Sesvete su važno sajmišno središte na sajmu koji se održavao četvrtkom (i dan danas), a u kuriji su živjeli kaptolski činovnici zaduženi za ubiranje dažbina od trgovišta. 


Ima podosta zanimljivih podataka i priča i doista bi bilo dobro da se građani Sesveta upoznaju s tiim dijelom naše povijesti, povijesti mjesta u kojem živimo.


Na otvorenju izložbe nazočnima se obratio i dr. sc. Rudolf Barišić, profesor s Hrvatskih studija koji je također surađivao na izložbi rekavši da Sesvete nisu samo Pajcek city kako ova gradska četvrt posprdno zvana za vrijeme rada Sljemena, jer ima veliku, zanimljivu i važnu povijest koju bi trebalo na neki način i brendirati kako bismo izbrisali sve podrugljive i druge negativne konotacije vezane uz Sesvete. 


Izložbu je otvorio predsjednik Vijeća g.č. Sesvete Stjepan Kezerić koji je, kako je rekao, „kao autohtoni Sesvećan po prvi puta čuo neke fascinantne podatke kako o samoj kuriji, tako i neke druge podatke o sesvetskoj povijesti”. 


Izložba „Kaptolska kurija u Sesvetama”, doista je studiozna koja mnogo govori o povijesti i načinu života ovoga kraja, te je svim Sesvećanima i onima koji to žele postati, preporučljiva za pogledati radnim danom od 10 do 19 sati.


Vezane vijesti
Ažurirano: 12.12.2018. 22:49:27

Projekt Zelene i plave Sesvete

Je super
Daj Bože da i to dočekamo
Ne sviđa mi se / nije dobar
Ništa od toga neće biti
Ima li još koja boja osim zelene i plave?
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account