Svečano otvoren Tjedan otvorenih vrata zagrebačke Gradske knjižnice

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 4.12.2017. 20:26:51
Svečano otvoren Tjedan otvorenih vrata zagrebačke Gradske knjižnice

Foto: Ilustracija

 Otvorenjem izložbe "Ex libris Emilij Laszowski iz Zbirke Rara" u prostorima Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu u Zagrebu u ponedjeljak je svečano počeo Tjedan otvorenih vrata kojim središnja zagrebačka knjižničarska institucija obilježava 110. godišnjicu od svojega osnutka.


Izložbu je u Auli Gradske knjižnice otvorila njena voditeljica Ismena Meić, koja je istaknula kako povijest te institucije seže unatrag do 7. prosinca 1907., kada je prvi puta otvorila svoja vrata u Kuli na Kamenitim vratima, a u povodu te vrijedne obljetnice ove godine osmišljen je niz programa kojima će u Tjednu otvorenih vrata do 10. studenoga biti predstavljene aktivnosti, rad i usluge Gradske knjižnice i njezinih pojedinih odjela.


Kao posebno zanimljive programe izdvojila je 'Signa(turu)', 'Spoj naslijepo s knjigom' ili 'Knjigolandija', najavila je i jednu prezentaciju virtualne stvarnosti, tribine 'Književni petak' i 'Eppur si muove', te koncert istaknute umjetnice Monike Leskovar u petak 8. prosinca u čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice.


Knjižnice grada Zagreba u ovoj su godini obilježile još nekoliko velikih obljetnica, napomenula je Meić, a to su 90 godina Knjižnice Božidara Adžije, 70 godina Knjižnice Tina Ujevića, 70 godina Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića i 55 godina Glazbenog odjela Gradske knjižnice.


Istaknula je da je od svojeg osnutka do danas Gradska knjižnica uvijek smještena u privremenom prostoru i neprimjerenim uvjetima, zbog čega se od 2011. provodi kampanja 'SF knjižnica – za danas i za sutra!', kojom se želi skrenuti pozornost na potrebu za novom, suvremenom i većom knjižnicom, za koju već postoji i plan izgradnje novog "modernog javnog prostora" od 20 tisuća četvornih metara na prostoru industrijske baštine Paromlin, koji bi funkcionirao kao neka vrsta "dnevnog boravka".


Za to upravo kreće raspisivanje javnog natječaja za idejno arhitektonsko rješenje, u financiranju projekta trebali bi sudjelovati Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, a dio sredstava namaknut će se iz Europskih fondova, rekla je Meić te poručila: "Nadam se da ćemo iduću okruglu obljetnicu, za pet godina, doživjeti u novoj zgradi".


Tjedan otvorenih vrata inauguriran je otvorenjem izložbe "Ex libris Emilij Laszowski iz Zbirke Rara", zbirke koju je 1907. godine, iste godine kad je osnovana i Gradska knjižnica, počeo stvarati jedan od utemeljitelja knjižnice i njezin višegodišnji ravnatelj Emil Laszowski. Danas ju čini oko 3900 knjiga i 474 rukopisa.


Najstarija knjiga u Zbirci je Biblija iz 1487., a u njoj se nalaze i vrijedna izdanja iz hrvatske i europske kulturne povijesti, kao što je "Robinja" Hanibala Lucića iz 1638., "Gazophylacium" Ivana Belostenca iz 1740. i slično, dok su od rukopisa najvrjedniji glagoljski fragment iz Vrbnika (1505.-1507.), rukopis Augusta Šenoe "Kletve" iz 1881. te rukopisi pjesama Dragutina Domjanića.


Voditelj zbirke i autor izložbe Željko Veg kazao je kako je, od ukupno 250 starih knjiga koje je Emil Laszowski darovao zbirci knjiga i rukopisa Gradske knjižnice kao član Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, izložbom prikazano ukupno 37 knjiga te jedan rukopis.


To su knjige Josipa Ruđera Boškovića, Andrije Blaškovića, Matije Petra Katančića, Baltazara Adama Krčelića, a tu su i rječnici, leksikografska djela, djela iz fizike, matematike, kako hrvatske i svjetske, kazao je Veg, dok je najstarija izložena knjiga je 'Stematografija' Pavla Rittera Vitezovića tiskana u Beču 1701.


"Svaka knjiga je povijest za sebe i govori o rodnom gradu Laszowskog Brlogradu od kojega su danas ostale samo ruševine", istaknuo je Veg. "Gledajući te knjige, ustvari gledamo ostatke Brlograda, grada kojeg više nema, kao što nema ni Emila Laszowskog, ali su knjige ostale. To je njihova velika vrijednost: gradovi nestaju, utvrde se ruše, ljudi umiru, ali knjige su tu", poručio je


Izložba je u Auli Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu 6 otvorena do konca ovog mjeseca, a uz knjige, izložene su i preslike naslovnica.


Otvorenje izložbe označilo je početak Tjedna otvorenih vrata, čija će se središnja svečanost održati u četvrtak 7. prosinca, na sam Dan Knjižnica grada Zagreba i osnutka Gradske knjižnice u Hrvatskom narodnom kazalištu.


Nakon otvorenja izložbe "Ex libris Emilij Laszowski iz Zbirke Rara" Milovan Petković održao je predavanje pod nazivom "Gradska knjižnica i Družba 'Braće Hrvatskog Zmaja' od 1907. do 1938.".


Ravnateljica KGZ-a Višnja Cej tom je prilikom napomenula da je Gradska knjižnica osnovana upravo kao rezultat inicijative te Družbe koja je, želeći sačuvati Kulu na Kamenitim vratima od rušenja, tadašnjem načelniku gradske općine Milanu Marušu predložila osnivanje muzeja, arhiva i knjižnice Grada Zagreba.


Stoga se istodobno obilježava i osnutak još dviju važnih kulturnih institucija u gradu Zagrebu – Muzeja grada Zagreba i Državnog arhiva u Zagrebu.


"Kako u prošlosti, tako i danas, Gradska knjižnica, središnja knjižnica mreže knjižnica grada Zagreba, jedan je od njegovih simbola; s jedne strane ističe pripadnost kulturnoj i povijesnoj baštini, a s druge pripadnost sadašnjem modernom vremenu, te obogaćuje kulturni, obrazovni te društveni život, potvrđuje identitet Zagreba kao europske metropole i pridonosi društvenom kulturnom i umjetnikom razvoju grada", rekla je Cej.


Tjedan otvorenih vrata Gradske knjižnice održava se pod pokroviteljstvom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.


(Hina)


Vezane vijesti
Ažurirano: 12.11.2017. 15:33:17

Projekt Zelene i plave Sesvete

Je super
Daj Bože da i to dočekamo
Ne sviđa mi se / nije dobar
Ništa od toga neće biti
Ima li još koja boja osim zelene i plave?
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account