Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan

Danas je Uskrs ili Vuzem, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće.

Uskrs se u kajkavskim krajevima naziva i Vuzem, drugdje Vazam. Sama riječ vuzem znači uzeti, odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak), opet može uzeti meso. Postoji određena razlika između Vuzma i Uskrsa.

Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vuzem je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.

Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.

U uobičajenim godinama za razliku od ove, za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata, gibanica i dr.

Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl.

U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja.

U srednjem dijelu gornje Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara.

Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista", "Na nebu zora rudi" i dr.  Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se pjeva i danas.

No, ove nam je godine Uskrs potpuno drugačiji negoli smo se nadali da će biti, mnogi običaji su izostali, nema odlaska u crkve na mise, danas se to čini virtualnim putem, a razmišljanje o tome što nas je snašlo možda će pridonijeti da nakon svega postanemo bolji ljudi. 

U svakom slučaju, obitelj je zajedno, a to je najmlađima zasigurno najvažnije.