Gradi se sjeverna zagrebačka obilaznica

U Popovcu je započela gradnja čvora koji će postojeću zagrebačku obilaznicu spojiti s budućom sjevernom.

Kakvo god bilo trenutačno stanje u stanogradji, stambenom fondu, te prometnicama i prometu općenito, stratezi i planeri trebaju sagledati budućnost najmanje 20 godina unaprijed i predvidjeti mogući razvoj, kako bi se na vrijeme mogli početi planirati, pa i graditi veliki objekti, kao primjerice nove prometnice, osobito one brze kao što su autoputevi i brze ceste. 

Vrlo su promoćurni bili planeri sesvetske obilaznice kad su unatoč tadašnjem, u odnosu na danas, slabašnom prometu i jedva dvadesetak tisuća stanovnika Sesveta, predvidjeli sesvetsku zaobilaznicu, a tadašnji pametni gradski političari donijeli sedamdesetih godina odluku o rezervaciji trase za nju. Nadajmo se da će jednog dana i to što skorije biti i izgrađena. 

Isto tako, krajem sedamdesetih godina izgrađena je današnja zagrebačka zaobilaznica, a svojevremeno je predviđena i ruta sjeverne obilaznice kroz Zagorje. Njezina gradnja je započela još 2013. g, dio je već izgrađen, a prije koji dan započela je gradnja i spojnog čvora kod Popovca. Iako govorimo o sjevernoj obilaznici Grada Zagreba, što ona ustvari i jest, službeno ima drugačiji naziv. 

Brza cesta Popovec – Marija Bistrica – Zabok sa spojem na Breznički Hum sastavni je dio smjera koji spaja zasljemensko područje sa Zagrebom i zatvara Zagrebački prsten, kružnu prometnicu oko glavnog grada i naselja podno Medvednice. Izrazito povoljan utjecaj planirani zahvat imat će na rasterećenje prometnica u Zagrebu, smanjenu udaljenost između autocesta Zagreb – Goričan i Zagreb – Macelj, te bržu i sigurniju vožnju za korisnike središta i naselja uz brzu cestu.

Osim toga brza cesta povezuje sve dijelove i naselja na istočnoj granici Zagrebačke Županije i Grada Zagreba, središnjem dijelu Krapinsko – zagorske županije te južnom dijelu Varaždinske županije. Trenutno je u prometu 11,6 kilometara ceste. Tijekom programskog razdoblja od 2013. do 2016. godine završeni su radovi na prvoj i drugoj fazi dionice Zlatar Bistrica – Andraševec, ukupne duljine od 6,4 kilometara, tj. radovi na dijelu brze ceste koja vodi od Bedekovčine do Bračaka tj. do čvora Andraševec. 

Započelo se s izvođenjem radova na trećoj i šestoj fazi iste dionice, vrijednosti radova od 145 mln kuna. III. faza podrazumijeva dio do Zlatar Bistrice, počevši od čvora Bedekovčina, duljine zahvata od 6,5 kilometara. Na kraju III. faze bit će izgrađen čvor Zlatar Bistrica koji će jednim krakom voditi promet prema Mariji Bistrici i Popovcu, dok će drugi krak voditi prema Brezničkom Humu. VI. faza je isključivo uslužni objekt. 

Cjelokupna investicija iznosi oko 190 milijuna kuna, a samo u ovoj godini u gradnju te dionice bit će uloženo oko 90 milijuna kuna. 

Investitor, Hrvatske ceste započeli su 21. srpnja gradnjom dionice od Popovca do Kašine uključujući i križanje. 

Dozvoljena brzina vožnje na brzoj cesti je najviše 110 km na sat, a od autoceste se ponajviše razlikuje po tome, jer nema zaustavnu traku.  Dionica do Kašine trebala bi biti završena slijedeće godine, a najzahtjevniji dio u narednoj etapi bit će proboj između Prigorja i Zagorja, između Kašine i Marije Bistrice.

Dodajmo da vizionari prometa budućnosti na ovim prostorima već pripremaju drugi zagrebački prometni prsten, jer je nakon gotovo 40 godina postojeća obilaznica uvelike već postala pretijesna.