Miljokaz u Jelkovcu, povijesni biser Sesveta (video)

Početkom prosinca postavljena je u Novom Jelkovcu replika Rimskog miljokaza o kojem su nam za video prilog govorili djelatnici Muzeja Prigorja.

Sesvete nisu posve slučajno izrasle iz mjesta gdje se danas nalazi centar naselja, crkva i okolni objekti. Upravo je tuda prolazila rimska cesta s prostora današnjeg Siska prema Ptuju (Slovenija).  Još postoje vidljivi tragovi te ceste, a povjesničari su posebno mnogo naučili od miljokaza koji su postavljani na određena mjesta uz rimske glavne prometnice, a jedan je bio postavljen i na prostoru današnjeg Novog Jelkovca.

Početkom prosinca Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Prirodoslovnim muzejom, Muzejom Prigorja i Knjižnicama Grada Zagreba - Knjižnicom Sesvete, postavio je uz knjižnicu u Novom Jelkovcu repliku miljokaza i do njega info ploču koja zainteresirane građane ukratko poučava o mjestu i vremenu nastanka miljokaza, te zašto je on postavljen.

Rimski miljokazi imali su ulogu putokaza kojim se primarno označavala udaljenost do većeg grada, ali su jednako tako imali i propagandnu ulogu glorificiranja vladajućeg cara pod čijom se nadležnošću cesta nalazila. Original jelkovečkog miljokaza, kojeg čuva Arheološki muzej u Zagrebu, pronađen je 1934. godine, uz današnju ulicu Rimski put, odnosno autentičnu trasu nekadašnje rimske ceste od Siscije, preko Andautonije, do Ptuja, te nosi natpis formalnog vlasnika ceste, rimskog cara Makisimina Tračanina za čije je vladavine, 235. godine, i postavljen. Spomenik je imao ulogu cestovnog putokaza i označavao je udaljenost lokacije na cesti od rimskog grada Siscije (Sisak). Upravo zahvaljujući pronalasku ovog spomenika, jednoznačno je lociran rimski grad Andautonija na području današnjeg Ščitarjeva, udaljenog oko 4,5 km od Jelkovca (Arheološki muzej u Zagrebu).

Trasa rimske ceste u gradskoj četvrti Sesvete

Kratki opis:

U rimskom razdoblju (1.-5.st.) cestovna provincijska transverzalna komunikacija Siscia – Andautonia – Poetovio (Sisak – Ščitarjevo – Ptuj) prolazila je Sesvetskim prigorjem. Cesta je prelazila Savu kod Ivanje Reke, te se pružala do Jekovca gdje je 1934. godine otkriven miljokaz cara Maksimina Tračanina (235.-238.), koji je označavao udaljenost od 30 rimskih milja od Siscije. Od Jelkovca je rimska cesta bila usmjerena na sadašnji centar Sesveta od kuda je nastavljala kroz šumu Selčina do Markovog Polja i Đurđekovca. Cesta je istočno od Đurđekovca prelazila preko doline potoka Kašine do naselja Gajec. Od Gajca cesta je nastavljala preko Belovara i Lužana prema Sv. Ivanu Zelini.

Trasa ceste na nekim je mjestima dobro očuvana, posebno između Sesveta i Đurđekovca, u šumi Selčina i Topolje. U šumi Topolje, uz trasu antičke ceste, situirana je skupina od desetak antičkih tumula – grobnih humaka, koji pripadaju noričko-panonskom kulturnom kompleksu sahranjivanja iz 1-3. st.

Status pravne zaštite: 

Rimska prometna infrastruktura (cesta i miljokaz) je evidentirana – zaštita prostornim i urbanističkim planovima (GUP, PPGZ, Izmjene i dopune DPU stambenog naselja na lokaciji Sopnica – Jelkovec, UPU Gospodarska zona Sesvete jug, UPU Gospodarska zona Sesvete sjever, UPU Selčina – sjever).

Ugroženost:

Visok stupanj ugroženosti korištenjem prostora, infrastrukturnim radovima i izgradnjom.

Vidljivost/izloženost pogledu:

različita:

1) nema vidljivost (izgrađeni dio građevnog područja)

2) loša vidljivost, ostatci ceste (nasip) slabo vidljivi u obličju terena (neizgrađeni dio građevnog područja)

3) očuvana trasa ceste od izgradnje u naselju Sopnica-  Jelkovec – perivojni potez, neprepoznatljivo širem krugu posjetitelja (Muzej Prigorja)