Najgora epidemija u povijesti Prigorja bila je Španjolska gripa

Muzej Prigorja otkazao je zbog epidemije COVID-a 19 sva javna događanja, no i nadalje je otvoren za javnost za individualne posjete uz sve propisane mjere predostrožnosti, te uz aktualnu temu podsjeća na najopasnije razdoblje pandemije Španjolske gripe koja pobila više ljudi nego ratovi.

Obavijest o odgađanju javnih događanja u Muzeju Prigorja

Muzej Prigorja otvoren je za posjetitelje prema uobičajenom radnom vremenu i radi prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

sva javna događanja u Muzeju se do daljnjeg (otvorenja izložbi, predstavljanja publikacija, edukativnih programa i radionica, predavanja) u skladu s preporukama o ograničavanju okupljanja Stožera civilne zaštite RH, a s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa COVID-19 odgađaju.

O novim terminima odgođenih događanja pravovremeno ćemo obavijestiti javnost.

O povijesti velikih epidemija na sesvetskom području:

U sklopu izdanja knjige "Sesvete i Sesvetsko prigorje u Prvom svjetskom ratu od 1914. - 1918." autora, povjesničara i arheoloka Muzeja Prigorja prof. Damira Fofića, voditelj muzejskog odjela za PR i marketing Tomislav Mrvičić izdvojio je zanimljive dijelove koji govore upravo o stanju i posljedicama najvećih epidemija na ovom prostoru u vrijeme Prvog svjetskog rata.

U listopadu 1915. pojavila se kolera u Sesvetskom prigorju. U razdoblju od 4. do 18. listopada u općini Kašina umrlo je 10 osoba (u Blaguši 8, a u Gornjoj Kašini 2 osobe).

U 1917. javlja se velika epidemija dizenterije (griža). Sveopće siromaštvo, oskudica i glad koja je zavladala u cijelom Sesvetskom prigorju 1917. doveli su do pojave dizenterije. Uskoro je broj oboljelih dosegnuo više stotina, najviše u općinama Kašina i Moravče – Belovar, u kojima je umrlo preko 150 osoba.

Iako je epidemija dizenterije prouzročila veliki gubitak stanovništva, ipak je španjolska gripa, koja je 1918. i prvih mjeseci 1919. poharala cijeli svijet, imala pogubnije posljedice za stanovništvo Sesvetskog prigorja. Ova epidemija smatra se po broju oboljelih najopsežnijom zarazom u dosadašnjoj hrvatskoj povijesti budući da je zahvatila i do 90 % stanovnika Hrvatske. Izbila je i proširila se iz američke vojne baze u Kansasu u travnju 1918., a prenesena je u Europu preko američkih vojnika. Čini se kako su i u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, vojnici bili izvor epidemije.

U Sesvetskom prigorju španjolska gripa pojavila se u rujnu 1918., a puni vrhunac dosegla je u drugoj polovini studenog i prvoj polovini prosinca 1918. godine. Zanimljiv je izvještaj kraljevskog županijskog fizika (liječnika) dr. Julijana Valjavca koji je 14. listopada posjetio općinu Kašina. U izvještaju dr. Valjavec navodi: Prošavši sela Kućanec, Vugrovec, Goranec i Prekvršje, župa Vugrovec, te sela Paruževina, Kašina, Vurnovec, Prepuštovec i Gajec, župa Kašina, ustanovio sam, da je ta bolest u ovom kraju započela negdje oko 15. pr. mj. najprije u Kućancu, zatim u Vugrovcu. U Kućancu bilo je tih dana bolestno oko 80 % svih žitelja, u Vugrovcu i Gorancu oko 70 %, dočim u okolnim selima navedenim oko 10-15 %. U Kućancu čini se, da je bolest postigla svoj vrhunac, jer malo kaj još u tom selu nije, da ne bi tu bolest imao bio.

Također, izvještava i o stanju u školama: U školi Vugrovec leži teško bolestan učitelj - supruga mu, diete i sluškinja, a s druge strane i učiteljica, te od 10 o. mj. nema više djece u školi. Tu sam odredio, da bude obuka obustavljena do konca o. mj. eventualno i dulje... Kašinska se pak škola ima tek onda zatvoriti ako bi u tom području brojniji slučaji obolenja se pojavili, a dotle je samo zabranjen polazak djece iz onih sela, koja su već zaražena. Samo u Sesvetskom prigorju španjolska gripa je u nepuna četiri mjeseca odnijela više od 300 života (u župi Kašina do kraja godine preminulo je 115 osoba, u župi Vugrovec 98 osoba, u župi Moravče 59 osoba, u župi Sesvete 23 osobe, u župi Cerje 26 osoba), dok se u Zagrebu u drugom tjednu prosinca 1918. broj umrlih penje na 264 osobe.

Damir Fofić: SESVETE I SESVETSKO PRIGORJE U PRVOM SVJETSKOM RATU 1914. – 1918., Muzej Prigorja