O Sesvetama povodom blagdana Svih Svetih

Povodom blagdana Svih Svetih napis o Sesvetama objavio je jučer Večernji list pod tekstom: Najveća četvrt bila je selo bez naziva, a ime je dobila po crkvi, piše Petra Balija:

Stoljećima nije nosila ničije ime. Niti je službeno postojala. A onda su 1783. godine najveću zagrebačku četvrt počeli nazivati po crkvici koja na području Sesveta stoji još od srednjeg vijeka. Crkva Svih svetih u pismenim se arhivima spominje već 1334. godine. A otada datiraju i običaji vezani uz sutrašnji blagdan, koji se u Sesvetama posebno svečano obilježava, s obzirom na to da su Svi sveti i zaštitnici tamošnje župe. Vjernici se okupljaju tri dana prije na misama i klanjanju, a već od prošlog tjedna prilaz groblju Markovo Polje zakrčen je kolonama automobila. Ondje na obiteljskim grobnicama pale svijeće i postavljaju cvijeće kako bi se prisjetili svojih preminulih.

Važno trgovačko središte

Praksa je to koja se ustalila tijekom godina, iako se rijetki sjećaju na koji su se način obilježavali Svi sveti još između dva svjetska rata. O tome su etnologinji Jagodi Vondraček Mesar iz Muzeja Prigorja, koji se brine o baštini toga kraja, govorili starosjedioci. "Na blagdan Svih svetih oduvijek su se stanovnici prisjećali svojih umrlih, no nekada je groblje, koje i danas postoji u blizini crkve, služilo i kao okupljalište. Na taj dan su se upoznavali budući supružnici kojima su obitelji dogovarali brakove. Upoznali bi se baš na groblju, a ondje se odvijala i diskretna trgovina. Primjerice, ako je jedna obitelj prodavala kola ili kupovala konja, znalo se da će se na groblju postići dogovor. I ugostitelji su na ulazima u groblje prodavali domaću rakiju, vino, medicu", govori Jagoda Vondraček Mesar. Okupljali su se i ispred velike kurije u kojoj se danas nalazi Muzej Prigorja, no o čijoj povijesti malo znaju i oni koji u njoj rade.

"Trenutačno istražujemo povijest kurije, no znamo da je sagrađena 1784. godine jer je to uklesano na ulaznom portalu. Prema starim fotografijama, znamo da je bila dio puno većeg gospodarstva, iako još ne znamo tko ju je sagradio", kaže ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želja Želle. Danas se, pak, stanovnici Sesveta uglavnom sastaju u prostorijama mjesnih odbora u sklopu udruga kojih su članovi, u sportskim dvoranama, kafićima... Od 169 stanovnika koji su živjeli u 15 kuća 1865. godine danas Sesvete broje 92.000 ljudi.

"Od toga je 14.000 katolika na području naše župe, iako područje Sesveta broji još njih devet. Puno radimo s mladima naše župe, koji se u crkvenim prostorijama i druže", govori župnik Mario Migles, dodajući da su Sesvete nastale na dvije velike glavne ceste te su stoljećima bile važno trgovačko-prometno središte. "Crkva je na tako velikom križanju bila izložena mnogim opasnim putnicima, bila je nezaštićena pa je Kaptol ondje utvrdio grad okružen jarcima, a posred grada bila je crkva", govori župnik Migles. 

Crkva je ujedno i najveći simbol Sesveta, složit će se predsjednik i potpredsjednik GČ Stjepan Kezerić te Dražen Markota, zbog čega su odlučili kako će sljedeće godine iz proračuna četvrti izdvojiti novac za njezinu obnovu. "Bit će to zajedničko ulaganje Grada Zagreba i GČ Sesvete. Četvrt će uložiti u renoviranje unutrašnjosti, a Grad će rekonstruirati pročelje. To će raditi uz nadzor konzervatora, s obzirom na to da je crkva današnji izgled dobila između 1766. i 1773., kad je građena", zaključili su Kezerić i Markota.

Pročitajte više na portalu Večernjeg lista