Foto: Ivana Vranješ
Cilj konferencije je povezati studente agronomije s liderima i kreatorima poljoprivredne politike kako bi stekli praktična znanja , upoznali se s primjerima iz prakse i educirali o procedurama prije kretanja na tržište rada.
Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu danas je otvorena osma po redu dvodnevna konferencija Agro Startup .
Cilj konferencije je povezati studente agronomije s liderima i kreatorima poljoprivredne politike kako bi stekli praktična znanja , upoznali se s primjerima iz prakse i educirali o procedurama prije kretanja na tržište rada. Ovogodišnja konferncija sastoji se od četiri tematske cjeline ; Mladi, poljoprivreda i mogućnosti, Primjeri dobre prakse, Strateški koraci hrvatske poljoprivrede i Perspektive edukacije u poljoprivredi, što mladi mogu očekivati.
Organizatori konferencije su Agronomski fakultet i agencija Apriori World, a pokrovitelj ministarstvo poljoprivrede , šumarstva i ribarastva.
U prigodnom govoru predsjednik organizacijskog odbora Agro Startup konferencije i direktor Apriori Worlda Danijel Koletić istaknuo je da je Aronomski fakultet hram znanja i opstanka hrvatskog društva .
„ Današnja generacija studenata nakon završeta ovog fakulteta će morati dodatno učiti, jer ih očekuje snažnija pozicija umjetne inteligencije u poljoprivredi, nove tehnologije“, dodaje Koletić. Naglasio je kako kroz Agro Startup konferenciju Apriori World zajedno s Agronomskim fakultetom insprira mlade da se bave poljoprivredom.
Prodekanica za nastavu i studente Agronomskog fakulteta prof.dr.sc Branka Šakić- Bobić rekla je da se Agronomski fakultet ponosi svojom tradicijom te uspjehom svojih znanstvenika i studenata, jer svi oni doprinose razvoju poljoprivrede.
„Agronomski fakultet nastoji svojim studentima pružiti ne samo znanje, nego i inspiraciju kako bi postali lideri koji će oblikovati održivu poljoprivredu i ekološki odgovorno društvo“, rekla je Šakić- Bobić. Naglasila je da je današnja konferencija Agro StartUp prilika da se istraže aktualne teme iz područja agronomije , ekologije, inovacija te da se kroz primjere dobre prakse i dijalog razvijaju nove ideje i rješenja. Poručila je da mladi donose nove ideje koje su potrebne za napredak društva.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Žarko Tušek izrazio je zadovoljstvo što godinama sudjeluje na konferenciji Agro Startup, jer uvijek susreće mlade ljude koji su budućnost hrvatske poljoprivrede. Osvrnuo se i na mjere resornog ministarstva.
„ Jedan od fokusa naše Strategije se odnosi na generacijsku obnovu. Niz programa smo kreirali kako bi potaknuli ostanak mladih ljudi u poljoprivredi, ostanak na selu . Otvorili smo mogućnost da svoje ambicije ostvare kroz investicije . U novom programskom razdoblju koje je počelo prije dvije godine sa 75 tisuća eura potaknuli smo mlade poljoprivrednike koji započinju svoj posao nakon fakulteta ili srednje škole“ , pojasnio je Tušek. Poručio je da vrata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva su uvijek otvorena ,jer svijetla budućnost mladih predstavlja svijetlu budućnost hrvatske poljoprivrede.
Prigodnim riječima obratila se i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir koja je istaknula da Odbor otvara teme od interesa za poljoprivrednike. Spomenula je da veliki problem u poljoprivredi je radna snaga, a i raspolaganje zemljištem je jedan od najvećih izazova .
„ Najviše pritužbe koje Odbor dobiva od poljoprivrednika , ali i od općina i gradova odnose se na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Imali smo 19 izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ali s obzirom na reakcije s terena očito nije pronađeno adekvatno rješenje kojim bi svi poljoprivrednici bili zadovoljni . Odbor je na posljednje izmjene dao amandmane kojima smo omogučili veće bodovanje za mlade poljoprivrednike, za žene, lokalno, domicilno stanovništvo jer nam je cilj poduprijeti one koji će se stvarno baviti poljoprivredom, proizvoditi“, rekla je Petir.Pojasnila je razne inicijative Odbora u cilju dobrobiti poljoprivrede i poljoprivrednika.
„ Na sjednici Odbora za poljoprivredu razgovarali smo i o mladim poljoprivrednicima, što im je potrebno. Na tim sjednicama bitna je bila poruka ohrabrenja za postojeće poljoprivrednike, ali i da njihove priče inspiriraju nove mlade poljoprivrednike da se počnu baviti poljoprivredom, jer je to najvažnije zanimanje koje postoji. Osim što poljoprivrednici čuvaju naše poljoprivredne resurse, oni proizvode hranu. Poljoprivrednici čuvaju naš hrvatski prostor „ poručila je Petir. Pozvala je mlade da ne odustaju od bavljenja poljoprivredom unatoč problemima kojih ima i u svakom poslu.
Konferencija je već prvi dan okupila brojne studente agronomije i srednjoškolce iz nekoliko hrvatskih gradova koji su raspravljali o hrvatskoj poljoprivredi.
Student diplomskog studija ekološka poljoprivreda i agroturizam Agronomskog fakulteta Matija Balala iz Đurđevca istaknuo je da njegova obitelj ima OPG , a i vidi svoju budućnost u poljoprivredi.
„ Potencijali Hrvatske poljoprivrede još nisu u cjelosti iskorišteni , postoji prostora da se poboljša trenutno stanje. Sve više se govori o ekološkoj poljoprivredi te treba težiti toj poljoprivredi jer to traži i Europska unija. Ekološka poljoprivreda je budućnost. Hrvatska ima potencijale i resurse da se prilagodi takvoj poljoprivredi . Međutim još uvijek u Hrvatskoj je tradicionalna proizvodnja“, rekao nam je student Matija.
Najbolji primjer da na mladima ostaje poljoprivreda pokazuje i 18-godišnji David Aleksa iz sela Berak blizu Vukovara koji je učenik
Poljoprivredno-šumarske škole u Vinkovcima. David je trostruki prvak Vukovarsko-srijemske županije i dvostruki viceprvak Hrvatske u oranju. Naglasio je da ga je na županijsko natjecanje prijavio otac, te je najmlađi sudionik natjecanja. Izrazio je zadovoljstvo što je sudjelovao na natjecanjima u oranju, jer je puno naučio od starijih orača.
„ Zanima me poljoprivreda, obitelj se bavi ratarstvom i stočarstvom, tako da se ljubav razvila od malih nogu . Roditelji imaju OPG na kojem uzgajaju kukuruz, suncokret , pšenicu, ječam, a to koristimo kao hranu za stoku . Mladi danas sve manje ostaju na selu i bave se poljoprivredu. Želim završiti školu, a i Poljoprivredni fakultet te raditi na OPG-u“, rekao nam je David.