Foto: Ivana Vranješ
Ministar Ante Šušnjar uručio je ugovore obrtnicima, istaknuvši da iza ovih brojki stoje ljudi koji svakog jutra otvaraju svoje radionice i podupiru više od 340 radnih mjesta.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar danas je obrtnicima uručio 47 od ukupno 72 ugovora u okviru Programa „Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta“, čiji je cilj jačanje konkurentnosti i povećanje prepoznatljivosti tradicijskih i umjetničkih obrta. Ove godine Ministarstvo gospodarstva je za Program osiguralo 450.000 eura, a pravo na potporu u iznosu od 3.000 do 7.000 eura ostvarila su ukupno 72 korisnika. Više od 85 posto dodijeljenih sredstava korisnici će uložiti u strojeve i drugu opremu kako bi povećali kvalitetu svojih proizvoda i usluga.
U prigodnom govoru predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako je danas u Hrvatskoj 227 umjetničkih i tradicijskih obrta. Međutim, otvaranje tih obrta se smanjuje pa je tako prošle godine otvoreno samo njih devet, a proteklih godina tridesetak.
„U Komori godinama pratimo ove obrte i zastupamo njihove potrebe prema institucijama. Zalažemo se za dostupnost potpora i prilika za plasman proizvoda jer same vještine nisu dovoljne za opstanak na tržištu“, rekao je Kratohvil. Naglasio je važnost očuvanja obrta i njihova približavanja mladim generacijama te je podsjetio da, vezano uz strukovno obrazovanje, Komora ima važnu ulogu u provedbi više od 25.600 majstorskih ispita.
„Majstorska diploma najviša je potvrda stručnosti u obrtništvu. Majstoru daje mogućnost da postane mentor učeniku i tako prenosi svoje znanje. Obrtnici najbolje znaju što njihov zanat traži i bez kojih se vještina ne može kvalitetno raditi. Stoga moraju imati važnu riječ u obrazovanju budućih obrtnika. Komora njihovo iskustvo unosi kroz sustav naukovanja i majstorskih ispita te vodi računa o standardima struke. Mladima nije dovoljno reći da je neki zanat dio naše tradicije, trebaju vidjeti da on ima kupce i da im može osigurati dobar život“, pojasnio je Kratohvil. Zaključio je da tradicijski i umjetnički obrti mogu opstati samo ako se istovremeno i razvijaju.
Čestitajući dobitnicima potpora, ministar Šušnjar istaknuo je kako se ovim sredstvima podupiru 343 radna mjesta u tradicijskim i umjetničkim obrtima iz 17 županija.
„Iza tih brojki stoje ljudi koji svakog jutra otvaraju radionice, ispunjavaju narudžbe i podmiruju obveze. Naša je zadaća omogućiti im da lakše ulažu i sigurnije planiraju budućnost. Tradicijski zanat može sačuvati svoj identitet i istodobno unaprijediti način rada. Nova oprema pomaže majstoru da svoje znanje bolje iskoristi, poveća proizvodnju i ostane konkurentan“, rekao je ministar Šušnjar.
Podsjetio je da je od 2017. godine kroz Program „Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta“ dodijeljena 651 potpora u vrijednosti od 3,8 milijuna eura. Dodao je da se Program nastavlja jer hrvatski tradicijski i umjetnički obrti imaju i vrijednost, i kupce, i prostor za razvoj. U pripremi je i novi poziv za naukovanje vrijedan 10 milijuna eura kako bi učenici stekli znanje koje konkretno mogu primijeniti u radu.
„Hrvatska ima više od 144 tisuće aktivnih obrta i više od 268 tisuća zaposlenih u obrtništvu. Broj aktivnih obrta gotovo se udvostručio u zadnjih deset godina. To je rezultat ljudi koji su odlučili pokrenuti vlastiti posao, uložiti novac i preuzeti odgovornost. Takvu poduzetnost država treba poduprijeti konkretnim mjerama“, rekao je ministar Šušnjar. Vlada i Ministarstvo gospodarstva ove su godine obrtništvu osigurali 8,5 milijuna eura kojima se financiraju naukovanje, stipendije za deficitarna obrtnička zanimanja, usavršavanje nastavnika i mentora, cjeloživotno obrazovanje te potpore tradicijskim i umjetničkim obrtima. Osim financijske potpore, izmjenama Zakona o obrtu koje su upućene u saborsku proceduru želi se olakšati poslovanje obrtnika, odnosno smanjuju se troškovi, uvode se obiteljski obrti, olakšava se prijenos obrta i omogućuje nastavak rada uz isplatu mirovine.

Ministar Šušnjar je istaknuo kako se radi na tome da obrtnici nakon odlaska u mirovinu imaju isti tretman kakav imaju vlasnici trgovačkih društava i njihovi direktori. Poručio je da obrtnici u Hrvatskoj ne smiju biti diskriminirani te će se založiti kod ministra Ružića da se ide u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi obrtnici odlaskom u mirovinu imali jednak tretman.
Jedna od dobitnica ugovora je Ljiljana Milla, vlasnica medičarsko-svjećarskog obrta „Tomica Marica“, a sredstva od 3.000 eura iskoristit će za nabavu stroja. Obiteljski obrt djeluje već 70 godina, a gospođa Ljiljana treća je generacija koja se njime bavi.
„Majka je naslijedila obrt od djeda, a ja od svoje majke prije 15 godina. U radionici u Oporovečkim vinogradima proizvode se medenjaci, licitarska srca i popularno piće gvirc koje se pije na proštenjima“, ispričala je gospođa Ljiljana. Zadovoljna je kako obrt posluje, a velik je interes građana za proizvode na proštenjima, kao i turista tijekom Adventa. Gospođa Ljiljana je sretna što njezin obrt neće nestati, već će ga, nakon što položi majstorski ispit for licitara, preuzeti njezin mlađi sin.
Sredstva u iznosu od 7.000 eura dobio je Žarko Šenjug iz Zagreba, vlasnik obrta za popravak, izradu i montažu namještaja „Tapetarija i stolarija Šenjug“. Obrt djeluje već 23 godine, a njime će se baviti i tri sina gospodina Žarka.
„Nije lako biti obrtnik, radi se od jutra do sutra, ali to nije problem ako se nešto voli – to je život“, rekao je gospodin Žarko. Naglasio je da će dobivena sredstva iskoristiti za nabavu strojeva i opreme kako bi unaprijedili svoj rad.
Među dobitnicima ugovora su i Zlatarna Koci te Knjigovežnica Knjigoprint, koje je ministar Šušnjar obišao prije svečanosti dodjele.
Luigi Koci zlatarnu vodi sa svojim bratom Gabrijelom. Ova zlatarna djeluje od 1972. godine u Frankopanskoj ulici.
„Poslujemo solidno, posao je isti, ali uvjeti se mijenjaju. Osim dugogodišnjih, imamo i nove kupce koji nam dolaze po preporuci“, rekao je gospodin Luigi. Izrazio je uvjerenje da će i mlađe generacije u obitelji nastaviti obrt.