Konferencija Zeleni horizonti Kroz sustav vaučera HZZ-a za digitalne vještine je educirano 25 tisuća osoba, a za zelene vještine 6, 5 tisuća

Kroz cijeli sustav je dosada prošlo oko 46 tisuća  osoba. Edukaciju za digitalne vještine koristilo je 25 tisuća osoba , a oko 6, 5 tisuća za takozvane zelene vještine.

U  zagrebačkom  hotelu  Esplanade agencija  Waves  komunikacije danas je  organizirala prvu konferenciju  „ Zeleni  horizonti“ na kojoj su glavne teme bile tržište   rada, zelena  tranzicija  i  održivost. Konferencija  je  zamišljena  kao  platforma  za   stručnjake  i lidere u  području zelene tranzicije i prilagodbe tržišta  rada. Okupila je predstavnike, javnog, državnog i privatnog sektora te predstavnike jedinice lokalne samouprave.

  Konferenciju je otvorio  ministar  gospodarstva Ante  Šušnjar  koji je  istaknuo  da  znanje, inovacije i  poduzetnički duh potiču  razvoj  održivog i konkurentnog  gospodarstva, donose rješenja za karbonizaciju i učinkovitije korištenje  resursa.

 „Ministarstvo  gospodarstva je  kroz  kohezijske instrumente i   Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjerilo više od 1, 86 milijardi eura  bespovratnih  sredstava prema  poduzetnicima .  Osnovni   naglasak  stavljamo na istraživanje, razvoj i inovacije,  za  što je osigurano je više  od 800 milijuna eura.  Radi se o projektima koji stvaraju nova znanja, ubrzavaju dekarbonizaciju industrije, potiču kružno  gospodarenje resursima te učinkovitiju proizvodnju. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je  u digitalnu preobrazbu  gospodarstva, a s  više od 250 milijuna eura se podupire energetski  sektor u modernizaciji pogona i smanjenju troškova energije“ pojasnio je ministar Šušnjar.

 Naglasio je da je  Europska komisija  ove godine predstavila  Plan za čistu industriju koji se temelji na dekarbonizaciji i kružnom  gospodarstvu. Upravo   na tim   temeljima  Ministarstvo je pokrenulo izradu  Nacionalnog plana razvoja kružnog   gospodarstva. Aktivnosti   Nacionalnog  plana  usmjerene su na razvoj  novih tehnologija, učinkovito upravljanje resursima, unaprjeđenje javne  nabave i regulatornih okvira te poticanje ulaganja u  dizajn i  inovacije . Cilj je  povećati produktivnost i učinkovitost materijala, smanjiti otpad i ojačati otpornost  gospodarstva.  Ministarstvo  gospodarstva  započelo je i s izradom   novog  Nacionalnog plana za razvoj  industrije, a njegov  glavni cilj je poticanje proizvodnje, ulaganja, inovacija i razvoja vještina kao i  jačanja otpornosti  hrvatskih industrijskih sektora.

  U  nastavku  konferencije  održan je panel  o  zadržavanju  visokoobrazovane radne snage  u  Hrvatskoj.  Državni  tajnik ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji  i socijalne politike  Ivan  Vidiš  istaknuo  da  visokoobrazovane u    Hrvatskoj može zadržati povećanje plaća.

 Vrhunac odlaska iz  Hrvatske je dosegnuo  2017. godine, ali  zahvaljujući naporima poslodavaca i poduzetnika te jedim dijelom i okviru koji je stvorila  Vlada došlo je do povratka, ali i ostanka  visokoobrazovane radne snage. Prošle  godine se 13 tisuća  ljudi vratilo u Hrvatsku, a razlog  tome su i plaće  koje su  primjerenije nego  2016 ili 1015 godine“, pojasnio je  Vidiš. Naglasio je da je kroz  Nacionalni  plan oporavka i otpornosti  podržano  stvaranje zelenih digitalnih radnih mjesta  te je u kratkom   razdoblju  je otvoreno 5 tisuća radnih mjesta

 Direktor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante  Lončar  istaknuo je da je u evidenciji  Hrvatskog  zavoda za zapošljavanje oko 15 posto  visokoobrazovanih ljudi.  Međutim  visokoobrazovani   su  manje vrijeme u evidenciji, jer je veća njihova zapošljivost. Lončar je istaknuo  da je  HZZ provodio i razne mjere u posljednjih  desetak  godina vezano za  zapošljavanje visokoobrazovanih, a posebno mladih.

 „ Kroz mjere aktivne politike  zapošljavanja kroz mjeru  potpore za zapošljavanje uložili preko 360 milijuna eura za financiranje 80 tisuća mladih osoba visokoobrazovanih koji su otišli na tržište rada uz potporu države. Prema našim pokazateljima ostali  su u svijetu rada“, rekao je Lončar. Osvrnuo se i na obrazovanje  koje HZZ omogućio putem vaučera za  zelena digitalna radna mjesta.

  „Sustav  vaučera za obrazovanje odraslih  smo  uveli  prije nekoliko godina. Kroz cijeli sustav je dosada prošlo oko 46 tisuća  osoba. Edukaciju za digitalne vještine koristilo je 25 tisuća osoba , a oko 6, 5 tisuća za takozvane zelene vještine. Daljnji razvoj  sustava  vaučera  osigurali smo kroz  Europski socijalni fond  te imamo  izdašni  fond za daljnje sufinanciranje obrazovanja, a cilj nam je da  kroz   taj  sustav prođe 110 ili 120 tisuća osoba.  Usmjerenje  je na digitalne i zelene vještine kako bi se pratilo razvoj  gospodarstva i prilagođavalo se potrebama poslodavaca“, pojasnio je Lončar.

  Kroz  vaučer je omogućeno obrazovanje   nezaposlenih, ali i zaposlenih osoba. Na taj način  je i zaposlenima omogućeno  da stjecanjem novih vještina budu konkurentniji na tržištu  rada te se pomaže poslodavcima da  zaposlenici  podignu produktivnost.

Martina  Slunjski  iz tvrtke  Holcim Hrvatska govorila je  što tvrtka   čini  vezano za  zadržavanje visokoobrazovanih ljudi. Naglasila je da u zadnje tri godine su povećane plaće za 50 posto, a  odlučujući  čimbenik  za ostanak   zaposlenika u tvrtki je i motivirajuće radno okruženje. Slunjski je istaknula kako tvrtka radi na planu razvoja  zaposlenika  U tvrtki je  zaposleno  450 zaposlenika od kojih su  svi domaća radna. 

 „Trenutno završavamo  30 milijuna vrijednu investiciju, a radi se o našoj najvećoj investiciji. U našoj  cementari eliminiramo  CO2, a  na taj način  dajemo svrhu poslovanja. Radimo i na velikom projektu dekarbonizacije, a da bi to radili trebaju nam ljudi,  inženjeri , tehnolozi koje moramo motivirati “, rekla  je  Slunjski.  Stoga tvrtka stipendira obrazovanje, šalje  zaposlenike  na usavršavanje u Grčku i u Latinsku  Ameriku  te se s  novim  vještinama vraća u tvrtku, gdje radi na novoj poziciji.