Hrvatska u vrhu po darivanju organa: Plemeniti čin koji spašava živote

Obilježen Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa uz dirljiva svjedočanstva pacijentica koje su dobile novu priliku za život

Transplantacija organa nova je prilika za kvalitetan život

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva Ministarstvo zdravstva predstavilo je postignuća hrvatske transplantacijske medicine te nove podatke o broju darivatelja i izvršenih transplantacija, a svoja su iskustva podijelile i transplantirane pacijentice.

Odlukom Hrvatskog sabora Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva u Hrvatskoj se obilježava od 2006. godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti darivanja organa i tkiva.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da Hrvatska niz godina ostvaruje dobre rezultate u transplantaciji organa.

„Prije ulaska u Eurotransplant Hrvatska je provodila transplantaciju i doniranje organa, ali nakon ulaska ravnopravno se svrstala s ostalim zemljama članicama Eurotransplanta, čemu su doprinijeli i naši građani. Naime, Hrvatska je na visokom mjestu po darivanju organa, zajedno sa Španjolskom“, pojasnila je ministrica Hrstić. Naglasila je da je novim Pravilnikom o darivanju organa povećana mogućnost izbora osoba koje mogu biti darivatelji organa, čime se Hrvatska približila ostalim zemljama Europe.

„Jedan darivatelj može spasiti minimalno pet, a prosječno osam života, ovisno o tome koliko je zdravih organa. Svaka osoba u Hrvatskoj može potpisati donorsku karticu koja podrazumijeva da za života pristaje biti potencijalni darivatelj organa. Kad osoba premine, bolnički koordinatori obavljaju razgovore s članovima obitelji“, objasnila je ministrica Hrstić. Zaključila je da je darivanje organa plemenit čin koji nas osvješćuje da možemo pomoći drugima, a svijest o tome potiče nas da živimo zdravijim životom.

Marina Premužić, nacionalna transplantacijska koordinatorica pri Ministarstvu zdravstva, istaknula je da su darivatelji organa najčešće osobe između 50 i 60 godina koje preminu zbog neke neurološke bolesti.

„Najčešće su transplantacije bubrega i jetre, ali presađuju se i drugi organi. Prošle je godine izvršeno 123 transplantacije jetre i oko 120 bubrega, a ukupno je bilo oko 300 transplantacija organa. Kad je riječ o živim darivateljima, najčešće se donira bubreg, dio jetre te rjeđe dio pluća. Međutim, doniraju se i tkiva, kao što su očna, krvožilna i koštana tkiva, pa 75 do 80 osoba ima koristi od vrsta tkiva koje darivatelj donira. Hrvatska ima 30 donora na milijun stanovnika“, pojasnila je Premužić. Naglasila je da čin darivanja organa oplemenjuje darivatelje za života, ali i obitelji koje doniraju organe nakon smrti svog člana nalaze utjehu u tome što je organ njihove voljene osobe nekome spasio život.

Psihologinja i atletičarka Ana Mrčić prije devet je godina prošla transplantaciju krvotvornih matičnih stanica zbog mijelodisplastičnog sindroma (MDS sindrom), a donor je bila nesrodna osoba koju danas poznaje. Iako je imala određene transplantacijske komplikacije, danas živi kvalitetnim životom. Bavi se plivanjem i planinarenjem te sudjeluje na natjecanjima u atletici, kojom se bavila i prije transplantacije te u kojoj je bila europska i svjetska prvakinja.

„S dijagnozom nije bilo lako trenirati, ali nisam odustala. Dva mjeseca prije transplantacije sudjelovala sam na Svjetskom natjecanju u atletici u Južnoj Koreji, gdje sam osvojila drugo mjesto. Nakon transplantacije više sam se bavila plivanjem i planinarenjem, a zadnje dvije godine ponovno sam se aktivirala u atletici te sam sudjelovala na Europskim i Svjetskim prvenstvima za transplantirane. Na Svjetskom prvenstvu za transplantirane prošle godine osvojila sam tri medalje – zlatnu, srebrnu i brončanu u skoku u vis, skoku u dalj i prsnom plivanju, dok sam pretprošle godine na Europskom prvenstvu osvojila zlato za skok u vis i srebro u skoku u dalj“, ispričala je Mrčić. Za mjesec dana ide na Europsko prvenstvo transplantiranih u Nizozemsku, gdje će se natjecati u skoku u dalj i skoku u vis. Uz sudjelovanje na natjecanjima, volontira u Hrvatskoj udruzi leukemija i limfomi, gdje pruža psihološku pomoć ljudima koji odlaze na transplantaciju.

Monika Gvardijan je zbog plućne hipertenzije imala transplantaciju pluća prije deset godina. Sretna je što je transplantacijom dobila drugu priliku za život te je postala prva Hrvatica u ekspediciji na Aconcaguu, najviši vrh Južne Amerike.