Izložba autohtonih vinskih sorti održana za vikend Kutini

Autohtone hrvatske vinske sorte ključne su za očuvanje kulturnog identiteta, biološke raznolikosti, ekonomski razvoj, turističku ponudu i održivu poljoprivredu. Njihova promocija i očuvanje predstavljaju strateški važan cilj za Hrvatsku, pa su zato u fokusu ovogodišnje jubilarne kutinske 30. Izložbe autohtonih vina izvornih hrvatskih sorti MoslaVina Kutina.

Po jubilarni 30. put u petak 24. svibnja u Kutini je otvorena manifestacija „Festival vina – MoslaVina Kutina 2024. i izložba vina izvornih hrvatskih sorti“. Ovo je prilika za promociju moslavačkih vinara, autohtonih sorti vina, kulture pijenja vina te utjecaja na jačanje suradnje unutar regije i umrežavanje turističkih dionika s ciljem kreiranja inovativnih turističkih sadržaja.

Vina proizvedena od autohtonih sorti imaju potencijal dodati vrijednost i diferencirati hrvatske proizvode na globalnom tržištu. Potrošači diljem svijeta sve više cijene autentičnost i jedinstvenost, što otvara mogućnosti za izvoz visokokvalitetnih hrvatskih vina. Time se jača lokalna ekonomija, potiče ruralni razvoj i stvaraju nova radna mjesta.

Izložbu  se odvijala u organizaciji Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina. 

Hrvatska je poznata po svom vinskom turizmu. Posjetitelji iz cijelog svijeta dolaze kako bi uživali u prekrasnim krajolicima vinograda, učili o procesu proizvodnje vina i kušali jedinstvena vina od autohtonih sorti. Vinski turizam obogaćuje turističku ponudu zemlje i potiče gospodarski rast u ruralnim područjima. U sklopu Festivala održala se panel rasprava na temu „Sadašnjost i budućnost autohtonih sorti sa aspekta eno – gastro turizma“ na kojoj je zaključeno kako država treba postati partner vinarima, savjetovati ih i pomagati da dođu do još većih financija, olakšati administraciju i poticati povećanje proizvodnje. Edukacija i suradnja ključ su za uspjeh, a u javnosti treba stvoriti veću svijest o tome da treba cijeniti domaće, nuditi lokalno, te vrednovati autohtone proizvode.

Svoja vina izvornih sorti predstavlja 18 izlagača: Klet Romić, Vinarstvo Žabić, Vinarija Jančar, Vina Seletković, Vina Glavica, Vinarija Kezele, Vina Košutić, Vinarija Mikša, Lagena Winery, OPG Vrabec Tomislav, Vinarija Trdenić, Vinarija Ivanić, OPG Krešimir Udina, Vinarija Miklaužić, Vinarija Florijanović, Vinarija Tomac – Novska, Vina Kvarner i Udruga Lujo Miklaužić.

Na izložbu je pristiglo 155 uzoraka, a tijekom svečanog otvaranja dodijelile su se diplome vinarima, plakete i nagrade najbolje ocijenjenima: 

najbolje ocijenjeno vino mladih škrleta: Vina Glavica, 2023 Škrlet

najbolje ocjenjeno vino odležanih škrleta: Vlado Mikulčić,  2022 Škrlet

najbolje ocijenjeno vino drugih bijelih autohtonih sorti: Agro Boba j.d.o.o., 2020 Trnjak

najbolje ocijenjeno vino drugih crnih autohtonih sorti: Kuća vina Ivan Katunar, 2020 Sansigot

najbolje ocjenjeno pjenušavo vino: Vinarija Trdenić,  Pjenušac Škrlet

najbolje ocijenjeno vino članova udruge: Vinarija Mikša, 2023 Pinot bijeli

Škrlet bijeli, poznat i pod nazivima ovnek žuti ili ovnek slatki, autohtona je sorta vina koja ima punu, zaobljenu, kiselkastu i nježnu sortnu aromu.  Relativno je male ukupne populacije koja se danas dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Naziv Škrlet vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova. Trenutno je u Hrvatskoj  blizu 70 ha vinograda pod Škrletom, a ova sorta ima velik potencijal. Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino.