Kriza priuštivog stanovanja: Što je to suvremeni standard stanovanja?

Danas se osim energetske učinkovitosti i brige za ekonomičnost sve se više pozornosti posvećuje opremi, lijepim detaljima interijera i ukrasnim elementima, a to košta.

„Trebam li dizati skupi kredit u banci i godinama otplaćivati stan koji će sličiti  skloništu u kakvoj je živjela moja mama ili čak baka?“, zapitala se jedna mlada doktorica koja je tražeći priuštivu nekretninu naišla na brojne stanove i kuće iz sedamdesetih i osamdesetih godina za koje prodavatelji često traže cijenu kao da je riječ o novogradnji. „Sve je poskupjelo, kažu. No ako je u nebo otišla cijena gradnje i materijala za nove stanove, zašto se toliko pumpaju cijene nečega što je izgrađeno prije 40 godina?“. 

Ima zanimljivih pojava i kad je riječ o novogradnji. Poneki investitori novogradnje nude nešto što nije daleko od stila sedamdesetih godina. Čak i ispod tadašnjeg standarda. Važno je da se nagomilaju kvadrati koji će se naplatiti po cijeni koja je danas prosječnim kupcima prevelik teret. Ako investitore tih takozvanih novih stanova upitate zašto traže cijenu kao da je riječ o gradnji na top lokaciji, koja je energetski učinkovita i koja je opremljena kvalitetnim interijerskim materijalima i uređajima, oni će kazati: uvijek ima onih koji ne biraju.

Stan više neće biti samo – krov nad glavom

U spontanom kapitalističkom reguliranju cijene nekretnina i cijene stanovanja bit će sve važniji traženi standard življenja. Moglo bi se kazati da današnji obrazovani i zaposleni mladi ljudi više ne žele razmišljati na način – samo da mi je krov nad glavom. Stan treba biti – fancy. Uostalom danas su novi standardi stanovanja. Nije kao nekada kada je, osobito na selu, stanovanje bilo manje-više vezano uz obitelj i zajedništvo. Živjelo se u višegeneracijskim kućanstvima, a gradnja je bila sporija i prilagođena lokalnim uvjetima. 

Investitori prepoznaju trendove, pa osim energetske učinkovitosti i brige za ekonomičnost sve se više pozornosti posvećuje opremi, lijepim detaljima interijera, ukrasnim elementima itd. Stan mora imati neku svoju osobnost. A to onda košta i daje jednu novu dimenziju problemu priuštivosti. Slično je s automobilima. Proizvode se sa sve više opreme i komfora pa je normalno da im cijena stalno raste. 

Što se sve više traži?

Istražio sam što se danas očekuje da bude suvremeni standard stanovanja, a koji bi mladima u budućnosti trebao biti posve normalan i priuštiv. Bit će to manji, pametniji prostori (mikro stanovi i garsonijere) te dobro dizajnirani, s modularnim namještajem i ugrađenim prostorom za odlaganje. Mladi stanari i kupci očekuju tehnološki opremljene domove. Na primjer pametni termostati, pametna rasvjeta, ulaz bez ključa, pristup putem aplikacije i sl. Kad je riječ o energiji, sve se više traže toplinske pumpe, solarni paneli, led rasvjeta, prozori s trostrukim staklom… Interijer mora također biti u trendu: neutralna, ugodna estetika, prirodno drvo (hrast, breza), neutralne boje (bež, nježno sive, prljavo bijele), teksturirani zidovi (kreč, glinena boja). Tu su i zeleni sadržaji: krovni vrtovi, balkoni sa žardinjerama i vertikalni zeleni zidovi.

Međutim, dok takvo stanovanje ima vrijednost i drži cijenu, na kaotičnom hrvatskom tržištu za istu nepriuštivu cijenu podvaljuju se i substandardni stanovi! Arhitekt Janko Kralj u jednoj emisiji HTV-a iznio je zanimljivu analizu kad je riječ o standardizaciji stanovanja. „Netko je napravio stan, a ne znamo tko je taj netko. Dakle zatvoreni prostor određene etaže u nekoj zgradi. I ja sad moram dići kredit u banci i otplaćivati ga 30 godina. To je jedini model koji mi kao društvo trenutačno imamo i koji smo uspjeli smisliti. Nije prozor metar sa dva metra, prozor mora imati četiri kvadrata. Dakle treba imati dovoljno sunca i mogućnosti cirkulacije zraka da bismo to nazvali stanom. Ne može biti stan orijentiran na sjever jer zimi ni možete imati zraku sunca u stanu. Znači da je stan nehigijenski...“

Na tržištu gdje potražnja oprašta sve grijehe, stanovi niske kvalitete nastavit će se maskirati u luksuz. Dok se potražnja ne ohladi ili se regulacija ne pooštri, mlade obitelji i dalje će plaćati visoku cijenu za stambenu - iluziju. 

(Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.)