MLADI HRVATI IZMEĐU MIGRANATA I UMJETNE INTELIGENCIJE: Stvara li se novi sustav vrijednosti kod mladih?

Nova formula egzistencije: Mijenjaju li tehnologija i uvozna radna snaga temeljne ciljeve hrvatske mladeži?

Istražujući među raznim mišljenjima psihologa i terapeuta, nekako mi se nametnulo pet ciljeva kojima današnji mladi ljudi često najviše teže. To su: završiti kvalitetno obrazovanje i steći što više znanja za karijeru, pronaći dobar posao za financijsku nezavisnost, razviti vlastite talente, izgraditi kvalitetne odnose s obitelji i prijateljima, briga o mentalnom i tjelesnom zdravlju.

No kako god formirali svoje stavove o budućnosti, ponajprije se polazi od egzistencije. 

Po završetku studiranja ili srednjoškolskog obrazovanja počinju usporedbe s drugima  –  koliko ću zarađivati. Drugim riječima, mladi se upitaju – koliko ja vrijedim. Osobito kad je riječ o konkurenciji u obliku umjetne inteligencije ili u obliku nekih novih lica koja su na hrvatsko tržište rada došli možda s jednog drugog kontinenta.

Utrka za višu satnicu

Eto na primjer doktorica medicine I. O. (koja se sramila objave punog imena i prezimena), kaže da kao specijalizantica ima satnicu 11 eura, dok neki drugi sa srednjom školom ili čak i bez nje zarađuju dvostruko više: „Kakav sustav vrijednosti ja mogu izgrađivati u budućnosti ako nakon šest godina mukotrpnog studiranja ne mogu konkurirati nekim bezveznjacima!?“ 

I provjerili smo, bila je u pravu što se tiče primanja mnogih zanimanja za koja čak nije bila potrebna ni srednja škola. Susreli smo tamnoputu migranticu Stellu iz Nigerije. Ona po zagrebačkim stanovima obavlja posao čišćenja. Satnica joj je 20 eura i kaže da razmišlja o podizanju cijene. Usput, u Hrvatskoj joj je, kaže, vrlo dobro, svladala je jezik i školuje sina u privatnoj zagrebačkoj osnovnoj školi. 

Inače, malo je vjerojatno da će se netko tko potječe iz Nigerije zvati – Stella. Dakako, Nigerijka se prilagodila životu u Europi, među ostalim i vjerojatno promjenom imena. Moguće da će biti jedna od onih koja će se uspješno integrirati. A moguće je da će naša doktorica I. O. spakirati kofere i zaputiti se u neku državu gdje će se uspješno integrirati i satnica će joj u nekoj bolnici biti dvostruko ili trostruko viša od 11 eura… 

I jedna i druga junakinja naše priče kreće u pustolovinu traženja sebe i formiranja nekog svog pogleda na život. No čini se da je mlada Nigerijka ovdje na drugom kontinentu već uhvatila ritam života, dok će mlada Hrvatica u vlastitoj domovini neko vrijeme tragati za ciljevima s početka ovog članka. Razlika je u tomu što je migrantica još u Africi imala viziju života u Europi. Naravno, nije opterećena bojom kože gazdarice čiji će stan čistiti niti strahom od umjetne inteligencije. Jedino o čemu ovisi jest univerzalni alat današnje mladeži  –  pametni telefon i Facebook!

Zdravlje, briga o sebi i  –  rad sa smislom

Neki će sociolozi reći da u okolnostima sve šire digitalizacije, globalizacije i migracija u EU logično dolazi do promjene u pogledima na život. Stoga se i kod mladih Hrvata, posebno generacije Z, rođenih otprilike od 1997. do 2012., oblikuje drukčiji sustav vrijednosti u odnosu na starije naraštaje. To nije potpuni raskid s prošlošću, ali se nešto ipak mijenja  –  na primjer manje se drži do tradicionalnih vrijednosti, na brak kao obvezan korak ili pak dugoročno ostajanje u jednoj firmi do mirovine.

Ističu se neki prioriteti kod tog naraštaja mladih Hrvata, kako pokazuje istraživanje u sklopu europske studije pod nazivom „Deloitte Global Gen Z & Millennial Survey 2025“. U prvom redu to je mentalno i fizičko zdravlje, tj. briga o sebi. U anketama ih čak 51 % ih stavlja zdravlje ispred bogatstva i karijere kao mjerilo budućeg uspjeha. Nadalje – financijska nezavisnost i sigurnost, ali ne nužno „bogatstvo po svaku cijenu“.  Žele stabilan prihod i mogućnost samostalnog života, a samo ih oko šest posto kao glavni cilj vidi visoku rukovodeću poziciju. Jedno od zanimljivih očekivanja jest da rad mora imati smisla – pozitivni utjecaj, usklađenost s osobnim vrijednostima ili barem prostor za učenje i rast. 

Gledajući pak odnos prema društvu i prema okruženju u kojemu žive, hrvatski mladi, kao i europski, najviše cijene zaštitu ljudskih prava, demokraciju, mir te slobodu govora i mišljenja. To je pokazao Eurobarometar, koji je istraživao stavove mladih Europljana. Malo više od prosjeka EU hrvatska mladež ističe toleranciju i raznolikost te nacionalni identitet, a malo manje ravnopravnost spolova. Imaju veći pesimizam oko budućnosti, kritičnost prema korupciji i nepotizmu te očekivanje smislenog rada uz dostojanstvene uvjete. 

Dakako, nije sve to odraz samo digitalne revolucije, globalizacije i miješanja naroda. Istraživanje uzima u obzir i odrastanje u političkoj polarizaciji, klimatsku neizvjesnost, ekonomske krize, pandemiju, ratove u svijetu…

Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.