Nakon 15 godina napokon novi Zakon o vinu

Za uspjeh i popularnost hrvatskog turizma zaslužna je i kvaliteta hrvatskog jela i pića. Ministar Tolušić u javnu raspravu pustio je još jedan zakon koji bi trebao zaštititi domaće proizvođače od nelojalne konkurencije iz uvoza. 30 milijuna litara vina u Hrvatsku uđe bez adekvatne analize, po cijeni od pola eura za litru.

Pod vrelim kolovoškim suncem grožđe dozrijeva, a slador raste. Kontrole u vinogradu obećavaju dobru berbu. Puno toga ovisi o kolovozu, on je ključan u proizvodnji grožđa, tako da se nadamo da će biti jako dobar, a ova godina jedna od boljih, očekuje Ivica Perak iz Povjerenstva za puštanje vina u promet na Zavodu za vinarstvo Hrvatske.

Pa će berba već u rujnu, a s njom u čitanje i novi Zakon o vinu. Zamijenit će ovaj sadašnji, star vjerovali ili ne, petnaestak godina. Prilagoditi ga valja vinskoj regulativi Unije, za kojom sada debelo kaskamo. I to u onom ključnom - kontroli grožđa i vina.

Neophodno je, kaže prof. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede,  osigurati učinkovit sustav kontrole, pretpostavke za ujednačeno postupanje svih subjekata u lancu, znači od proizvodnje do trženja vina, osigurati decentralizaciju sustava kontrole.

A to je vinarima najvažnije. Smanjit će troškove skupe proizvodnje. Svaka bi regija imala svoju kontrolu jer je bitno da se kontrolira stanje u vinogradu, da se vidi odakle dolazi grožđe. I ne samo grožđe, već i vino kojega na godinu samo iz trećih zemalja uđe u Hrvatsku više od 30 milijuna litara. Često upitne kakvoće i podrijetla, u najnižem cjenovnom razredu, do pola eura za litru. Novi Zakon kaže struka, tu mora uvesti reda.

Zakon zajednički rade vinari, struka i Ministarstvo, pa nema razloga da tako ne bude. U dogovoru s Europskom komisijom redefiniraju se i hrvatski vinorodni pojasi. Bit će ih četiri, umjesto dosadašnjih čak 15 podregija.