U Hrvatskoj je 44 posto mladih u dobi od 16 godina fizički nekativno

U organizaciji Društva sportaša veterana i  rekreativaca održan okrugli stol na temu:  „Tjelesna  aktivnost  od najranije dobi - Investicija u zdravlje i sportsku  budućnost“.

Sport ne donosi samo vrhunske rezultate. Njegova uloga  je  izuzetno  važna  u sprječavanju kroničnih  nezaraznih bolesti. Stoga  bavljenje sportom  donosi značajne uštede za  zdravstvo neke države.

O  važnosti  bavljenja sportom djece renomirani  stručnjaci  su  govorili  danas  u  zagrebačkom Novinarskom  domu  na okruglom stolu „Tjelesna  aktivnost  od najranije dobi: Investicija u zdravlje i sportsku  budućnost“ koji je organiziralo  Društvo sportaša veterana i  rekreativaca.

 Ravnatelj  Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dr. Boris Jokić rekao je da Hrvatska cijeni sport, ali   smatra da država ne potiče mlade ljude da se od  najranije dobi života, odnosno druge ili treće godine  bave  tjelesnom  aktivnošću. Upozorio je na neke alarmantne podatke o bavljenju  sportom mladih u Hrvatskoj. 

 „ U  istraživanju  iz 2022 godine, provedenom u  Europskoj uniji  sudjelovala je svaka četvrta osoba u dobi od 16 godina iz Hrvatske. Mladi  su odgovarali  na  pitanja vezano za strukturu njihovog dana  od ponedjeljka do petka , koliko  provode u digitalnom svijetu, koliko u fizičkoj aktivnosti. Prosječno vrijeme koje mladi  provode u online okruženju je 4 sata dnevno, a  u fizičkoj aktivnosti samo 14 minuta dok  44 posto njih niti jednu minutu . U dobi  od 16  godina 44 posto  populacije je fizički neaktivno. To su podaci na razini Hrvatske. Jedino lošije od bavljenja fizičkom aktivnošću je vrijeme provedeno u čitanju. Mi smo u Hrvatskoj  društvo koje niti čita niti je fizički aktivno “ dodaje Jokić. Naglasio je da  se Hrvatska može ponositi brojnim  sportašima koji su doprinijeli  ugledu  Hrvatske, ali općenito Hrvati nisu sportska nacija.

 „ Nedovoljno smo mudri za ulaganje u fizičku aktivnost. Fizička aktivnost nije samo ulaganje u sportski uspjeh, ona je prije svega ulaganje u zdravlje mlade osobe, u fizičko, ali i  mentalno zdravlje. Ujedno je ulaganje u zdravlje zajednice, smanjuje troškove zdravstva , trošak socijalne skrbi. Ako su mladi  ljudi  fizički aktivni  ne samo da je njima bolje, nego cijeloj  zajednici. Međutim, nismo mudra nacija što se tiče fizičke aktivnosti“, poručio je Jokić.

 Predavač  i stručnjak  za vrhunsku sportsku  pripremu  prof Igor Jukić istaknuo  je da za nekoliko godina se mogu vidjeti  rezultati  ako se uvedu  određeni sportski sadržaji u dječje vrtiće  i ako  od  prvog do četvrtog  razreda eksperimentalne  škole  s djecom  rade  kineziolozi.

„  To nije dovoljno ukoliko ovi  formalni postupci ne budu imali odjeka  u svakodnevnom životu šire zajednice. Govoreći jezikom mladih  generacija  trebamo influencere, roditelji su najveći  influenceri. Važni su također  prijatelji i kvartovsko okruženje . Pitanje stvaranja poticajnog ambijenta  za bavljenje sportom je ključno pitanje, a to najlakše rade influenceri. Njih je potrebno educirati „rekao je  Jukić. Naglasio je kako se radi na projektu „ Što znači sport i kako se ponašati prema  djetetu sportašu“. Upozorio je da bi vezano za taj projekt  roditelje  trebali educirati sportski klubovi . Međutim u  sportskim klubovima vrlo malo se posvećuje pažnja edukaciji  roditelja. 

 Na veliku  vrijednost  bavljenja sportom ukazao je predsjednik  Hrvatskog društva za sportsku medicinu prof   prof Davor  Plavec.

 „ To nije samo pitanje fizičkog i mentalnog zdravlja, nego i socijalne sredine koja  kroz sport raste. No, potrebno  je utjecati na djecu, potrebni su infleunceri.“rekao je Plavec. Naglasio je da  sport ima enorman   financijski i društeni utjecaj kao i na zdravlje pojedinca. Spomenuo je da istraživanja u Velikoj  Britaniji su  pokazala da viša razina bavljenja fizičkom aktivnošću  preventivno djeluje na pojavu kardiovaskularnih bolesti,  moždani udar , dijabetes tipa 2 , te veliki broj različitih  tumora  i depresije.  Osvrnuo se i na uštede  za  zdravstvo  zbog  bavljenja sportom.

 „  Ukupna svota  uštede  je  97 milijardi  funti   što direktnih što indirektnih  troškova. Ušteda vezana za prevenirane slučajeve  je 8,5 milijardi  funti što se tiče direktnih troškova sprječavanja bolesti“, naveo Plavec. 

 Spomenuo je da u Hrvatskoj imamo  paraolimpijski i parasport , ali je to nedovoljno razvijeno.

„ Sport nam nije potreban  samo  kao prevencija, nego i u liječenju  što je  zapostavljeno. Fizikalna terapija , kineziterapija su potpuno zapostavljene  u liječenju teških  kroničnih  bolesti. Od  bolesti koje najviše možemo spriječiti  tjelesnom aktivnošću u  Hrvatskoj obolijeva i umire  preko 95 posto ljudi“,  istaknuo je  Plavec.

 Predsjednik Školskog  sportskog saveza Grada Zagreba  Pere Markić istaknuo je da ovaj  Savez povećanjem broja programa  pokušava doprijeti  ne samo do djece koja su  u svojim sportskim klubovima aktivna, nego i do djece koja nisu uopće aktivna u sportu. Istaknuo je važnost odlaska izravno u škole i komunikacije s ravnateljima, bolje komunikacije s  Gradskim uredom za obrazovanje, sport i mlade .

 „ U školama  smo ove  godine smo uveli četiri nova sporta i među razredna natjecanja  pokušavamo ponovno oživjeti. Prvi kontakt djece s sportom je u školama. Moramo dati  na važnosti profesorima tjelesne i zdravstvene kulture. Oni  trebaju animirati djecu“ rekao je Markić. 

Bivši malonogometaš , a današnji  profesor tjelesne i zdravstvene kulture  u osnovnoj i srednjoj školi te trener  Robert Grdović istaknuo je da  u školama je samo dva sata  tjedno  nastave tjelesne i zdravstvene kulture.  Zbog toga je profesorima tjelesne i zdravstvene kulture problem kako  animirati djecu  da se bave sportom.

 Grdović je rekao kako bi  trebalo  bi tri do četiri sata tjedno  nastave tjelesne i zdravstvene  kulture te bi od  prvog do četvrtog razreda nastavu  trebali  voditi kineziolozi. Upozorio je i na opterećenost  roditelja sportskim uspjehom  djece, a  smatra da je pogrešno da se djeca usmjeravaju samo u jedan sport.

 Voditelj  Odjela  za razvoj u Sportskom savezu  Grada Zagreba dr Miroslav Hrženjak osvrnuo se na ulogu trenera.

 „ U gradu Zagrebu je 1600 trenera, ova brojka sufinancirana od strane proračuna je solidna. Sportski treneri ne bi trebali biti opterećeni uspjehom pod svaku cijenu. Treneri  trebaju biti svjesni svoje odgovornosti , njihova odgovornost je stvaranje rezultata , ali  njihova odgovornost je i odgoj  djece u smislu da ih nauče biti upornim, borbenim. Međutim istovremeno treba izgraditi jedan ležeran odnos. Velika uloga i odgovornost trenera  je na koji način djecu naučiti  da ispravno rješavaju konfliktne situacije u životu, na koji način da se nauče boriti za individualne ciljeve, a istovremeno poštivati one na suprotnoj strani „  istaknuo je  Hrženjak.