Veliki korak za Hrvatsku: Do kraja 2026. donosi se Akcijski plan za skrb oboljelih od demencije

Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti istaknuta je važnost rane dijagnostike, podrške obiteljskim njegovateljima te osiguravanja jednake dostupnosti zdravstvene skrbi u cijeloj zemlji.

Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) održao je konferenciju za novinare na kojoj je istaknuta važnost pravodobnog prepoznavanja i dijagnosticiranja demencije. Tom je prigodom najavljeno i donošenje Akcijskog plana za skrb oboljelih od demencije do kraja 2026. godine.

Voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Draženka Zadro istaknula je kako je Alzheimerova bolest ne samo zdravstveni, nego i društveni izazov koji zahtijeva multidisciplinaran pristup. Dodala je kako je izrada Akcijskog plana za skrb oboljelih od demencije u završnoj fazi, kao jednog od četiri akcijska plana vezana uz zaštitu mentalnog zdravlja. Zadro je podsjetila da je već donesen Operativni plan za razvoj integrirane dugotrajne skrbi te da su osigurana sredstva iz EU fondova. Jedna od ključnih aktivnosti bit će edukacija zdravstvenih djelatnika i neformalnih njegovatelja koji skrbe o osobama oboljelima od demencije.

Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“ Marija Kušan Jurić podsjetila je kako su se prije nekoliko godina oboljeli od demencije bolnički liječili tek u uznapredovaloj fazi bolesti, i to u Klinici za psihijatriju Vrapče, Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ te Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači.

„S povećanjem svijesti javnosti, bolest se počela ranije prepoznavati te su se pojavili prvi simptomatski lijekovi kojima se moglo pomoći i podići kvaliteta života oboljelih. Kada postoji mogućnost pravodobnog dijagnosticiranja i uvođenja inovativnih metoda liječenja, uspijeva se ne samo podići kvaliteta života osoba s demencijom, nego i bitno utjecati na kvalitetu života članova njihove obitelji“, pojasnila je Kušan Jurić.

U 83 posto slučajeva skrb o oboljelima preuzimaju članovi obitelji, koji time postaju neformalni njegovatelji. Kušan Jurić je naglasila kako je neformalna skrb dugotrajna i iscrpljujuća, zbog čega je i njegovateljima nužna podrška. Navela je da je dosad učinjeno mnogo – otvarane su dnevne bolnice i dnevni boravci, domovi za starije danas imaju specijalizirane jedinice, a u tijeku je i otvaranje novih centara za starije osobe koji će također imati takve odjele. Izrazila je uvjerenje da će se donošenjem Akcijskog plana dobiti okvir koji će omogućiti da skrb postane dostupnija.

Predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskoga liječničkog zbora Ninoslav Mimica pozdravio je donošenje Akcijskog plana krajem godine, naglasivši kako će to biti značajan iskorak za Hrvatsku.

„Ovakav akcijski plan ima više od 50 zemalja svijeta, uključujući gotovo sve zemlje zapadne Europe u koje se Hrvatska želi ugledati. Za njega se borimo proteklih petnaestak godina“, rekao je Mimica.

Istaknuo je da se Alzheimerova bolest može uspješno dijagnosticirati i liječiti u Referentnom centru Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi pri Klinici za psihijatriju Vrapče, kao i u sličnom referentnom centru u KBC-u Zagreb. Međutim, bez krovnog Akcijskog plana u Hrvatskoj ne postoji ravnomjerno raspoređena zdravstvena skrb. Dok je u Zagrebu ona dobra, problemi se javljaju već u mjestima udaljenima samo nekoliko kilometara od glavnoga grada. Mimica je upozorio i na to da se antidementivi u Hrvatskoj nadoplaćuju jer se nalaze na Dopunskoj (B) listi lijekova HZZO-a, zbog čega terapija nije u potpunosti dostupna svima. Izrazio je uvjerenje da će se do kraja godine ti lijekovi, kako je već više puta zatraženo, premjestiti na Osnovnu listu HZZO-a.

Predsjednica Udruge „Nezaboravak“ i obiteljska liječnica Sanja Klajić Grotić navela je da udruga na adresi Heinzlova 15 organizira art-radionice za oboljele, edukacije za obiteljske njegovatelje i širu zajednicu, nedjeljna druženja te razne tribine i predavanja.

„Naša je misija isticanje važnosti preventivnih mjera, jer se njima može usporiti čak 40 do 45 posto demencija. O tome redovito educiramo sugrađane na tribinama“, rekla je Klajić Grotić.

Naglasila je kako je trenutačni cilj udruge osnivanje poludnevnog boravka u vlastitom prostoru. Dnevni i poludnevni boravci pružit će osobama s demencijom sigurno okruženje, a članovima obitelji omogućiti dragocjeno vrijeme za sebe. Klajić Grotić najavila je i četverodnevno putovanje u Beč za osobe s demencijom i njihove obitelji, tijekom kojeg će posjetiti znamenite muzeje.

„Osoba s demencijom ne smije biti zaboravljena, mora biti uključena u društveni i kulturni život zajednice. Tim putovanjem pokušat ćemo od pasivnog bolesnika stvoriti osobu koja će aktivno sudjelovati u životu i održavanju svoga zdravlja“, zaključila je Klajić Grotić.