Zlatna groznica u Hrvatskoj: Prihodi zlatarnica u pet godina skočili za nevjerojatnih 171 %

Analiza tržišta plemenitih metala: Zlatni nakit postao spoj investicije i statusnog simbola.  Zašto je promet vodećih zlatarnica dosegnuo rekordnih 60 milijuna?

Premda se često stječe dojam da građani teško spajaju kraj s krajem, podaci nove analize tržišta pokazuju da Hrvati sve više troše na zlatni nakit, što svjedoči o snažnom rastu kupovne moći stanovništva.

U samo pet godina, prihodi vodećih hrvatskih zlatarnica skočili su s 21,5 na 58,5 milijuna eura, pretvorivši ovu industriju u jednu od najbrže rastućih u zemlji, pokazuju rezultati nove analize.

Ulaganje u zlato u Hrvatskoj općenito je na povijesnom vrhuncu. Iz Aurodomusa tako ističu da 16 posto hrvatskih građana redovito ulaže u investicijsko zlato, no taj se plemeniti metal sve više potvrđuje i kao statusni simbol, što je vidljivo iz rasta prihoda zlatarnica.

Analiza se temelji na konsolidiranim financijskim podacima pet najvećih lanaca zlatarnica u Hrvatskoj, prikupljenima iz javno dostupnih izvora. Rezultati pokazuju da je ukupni utržak lidera industrije gotovo utrostručen u razdoblju od 2020. do 2024. godine, dok se prvi cjeloviti podaci za proteklu, 2025. godinu, očekuju s objavom godišnjih financijskih izvještaja.

Ukupni prihodi u tom su razdoblju rasli po visokim stopama:

2021.: +33,4 %

2022.: +32,1 %

2023.: +24,2 %

2024.: +21,1 %

Do kraja 2024. godine ukupni su prihodi najvećih hrvatskih zlatarnica porasli za vrtoglavih 171 posto u odnosu na 2020. godinu. Iako je postotak rasta posljednjih godina nešto sporijeg tempa, on i dalje ostaje stabilan te doseže višemilijunske iznose.

Svaka od analiziranih zlatarnica bilježila je kontinuirani rast prihoda od 2020. do 2024. godine, a u 2024. zbirno su ostvarile rekordni utržak od gotovo 60 milijuna eura, što čini otprilike 30 posto ukupnih prihoda u tom petogodišnjem razdoblju.

Takav se rast u mnogim industrijama ostvaruje samo u slučajevima golemog uzleta, digitalne transformacije ili ulaska na nova tržišta. Budući da tržište zlatarnica ostaje većinom tradicionalno, taj se recept ne može jednostavno preslikati, no vidljivi su brojni drugi čimbenici koji utječu na ove rezultate.

Rast nominalnih prihoda dijelom je moguće objasniti inflacijom, koja je u navedenom razdoblju iznosila približno 25 do 30 posto. To je svakako utjecalo na ukupni iznos prihoda, no rast zlatarnica višestruko nadmašuje stopu inflacije, što sugerira stvarni rast tržišta, a ne samo puku prilagodbu cijena.

Ekspanziji industrije zlata pridonosi i rast kupovne moći hrvatskih građana. Hrvatska je u 2024. godini bila jedna od vodećih zemalja u Europskoj uniji po rastu realnog medijalnog dohotka, koji je porastao za 21,1 posto u odnosu na godinu ranije, a taj se snažan trend nastavio i tijekom 2025. godine.

Također, prosječna hrvatska neto plaća u razdoblju od 2020. do 2024. narasla je za oko 51 posto, što se izravno odrazilo na povećanu kupnju luksuznih predmeta. Povećanje prihoda zlatarnica tako ukazuje na realan rast potražnje, veći volumen prodaje i moguću promjenu strukture kupaca.

Ukratko, unatoč brojnim financijskim izazovima, zlato se u Hrvatskoj sve više percipira kao sigurno ulaganje koje štiti vrijednost imovine u vremenima inflacije. Osim toga, za građane s većim budžetom, zlatni nakit očito postaje način demonstracije kupovne moći, spajajući funkciju dugoročne investicije i luksuznog proizvoda.

Tekst pripremio: Andrija Golub