Foto: Copernicus
Požari koji su ovog ljeta harali Sibirom i već oborili rekord iz 2019., po intenzitetu, prouzročili su rekordne emisije CO2, koji pridonosi globalnom zagrijavanju, objavila je u četvrtak europska služba za klimatske promjene Copernicus.
Ljeto požara koji bjesne Arktičkim krugom već je srušilo prošlogodišnje rekorde emisija s oblacima dima koji pokrivaju ekvivalent nešto više od trećine Kanade, potvrđuju znanstvenici iz Službe za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS).
Znanstvenici iz CAMS-a, koji u ime Europske komisije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF), svakodnevno prate aktivnosti požara širom svijeta na temelju satelitskih promatranja njihovog intenziteta i procijenjenih emisija. Ovaj postupak omogućuje CAMS-u da izgradi dugoročnu sliku požarnih aktivnosti.
Koristeći podatke CAMS Globalnog sustava za asimilaciju požara (GFAS), znanstvenici su procijenili da su se ovogodišnje emisije CO2 iz požara na Arktičkom krugu povećale za nešto više od trećine u odnosu na 2019. godinu. Od 1. siječnja do 31. kolovoza 2020. procijenjene emisije CO2 za regiju su iznosile 244 megatona, u usporedbi sa 181 megatona za cijelu 2019. godinu.
Većina povećane požarne aktivnosti viđena je u ruskoj republici Saha, desetkujući milijune hektara zemlje i stvarajući veliki porast emisije CO2 s 208 megatona u 2019. na 395 megatona u 2020. Iako su izvori žarišta nejasni i teško ih je utvrditi, smatra se da su neki požari rano u sezoni uzrokovani takozvanim 'zombi požarima' koji su možda tinjali pod zemljom tijekom zimskih mjeseci.
Prema podacima CAMS GFAS-a, dok je vrhunac sezone požara na Arktiku bio u srpnju i početkom kolovoza, Republika Saha i Čukotka u kolovozu su još uvijek imale natprosječni ukupan dnevni intenzitet požara. Između lipnja i kolovoza, požari u Dalekoistočnom federalnom okrugu Rusije emitirali su ukupno približno 540 megatona CO2, što premašuje prethodne najveće ukupne emisije za 2003. godinu, u bazi podataka GFAS.
U međuvremenu, veliki dio regije na jugozapadu SAD-a ima vlastitih problema s požarima zbog toplotnog vala, s velikim oblacima dima koji su se kretali prema istoku preko Velikih jezera prema sjevernom Atlantiku. Kalifornija je posebno izložena široko rasprostranjenim požarima, uključujući drugi i treći najgori požar u povijesti države.
Vjerovalo se da su ove posebno intenzivni i rašireni požari uglavnom smješteni u Kaliforniji i Coloradu, pokrenuo grom. Podaci iz baze podataka CAMS GFAS pokazuju da je za Colorado veći dio kolovoza intenzitet za cijelu državu bio znatno iznad prosjeka razdoblja 2003. - 2019., dok je u Kaliforniji vrhunac dosegao u drugoj polovici mjeseca.
Mark Parrington, Viši znanstvenik i stručnjak za požare u CAMS-u, komentira: „Arktički požari koji gore od sredine lipnja velikom aktivnošću već su oborili rekord 2019. godine u pogledu razmjera i intenziteta što se odražava u procijenjenim emisijama CO2. Iz klimatskih podataka koje pruža naša paralelna služba na ECMWF, Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), znamo da su ovog ljeta opet prevladavali topliji i suši uvjeti. Naše praćenje je od vitalne važnosti za razumijevanje utjecaja razmjera i intenziteta ovih požara na atmosferu u smislu onečišćenja zraka. Ovo također pruža korisne informacije za znanstvenike, kreatore politike i relevantna tijela širom svijeta."
Napomena: (Služba Copernicus o svojim zapažanjima izvještava sve europske medije)
O Copernicusu:
Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Dostavlja slobodno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurirane informacije vezane uz naš planet i njegovo okruženje. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan, između ostalih.
ECMWF upravlja s dvije službe iz Europskog programa promatranja Zemlje Copernicus: Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus služba za klimatske promjene (C3S). Doprinose i Copernicus službi za upravljanje u hitnim situacijama (CEMS). Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržavaju 34 države. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno te izrađuje i širi numeričke vremenske prognoze svojim državama članicama. Ti podaci u potpunosti su dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Super računarsko postrojenje (i pridružena arhiva podataka) na ECMWF jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu iskoristiti 25% svog kapaciteta za svoje potrebe.