Ekologija grada: Gradski PGO - Nastavak dokazano neuspješnih politika gospodarenja otpadom aktualne gradske vlasti

Gradski Plan gospodarenja otpadom (PGO) pokazuje da PGO ne samo da ne rješava postojeće probleme nego ih prolongira bez konkretnih operativnih koraka.

Udruga Ekologija grada je organizacija s višegodišnjim iskustvom u sustavnom praćenju komunalnog otpada, ilegalnih odlagališta i zdravstvenih posljedica na području Grada Zagreba, prioritize odaslanim medijima  iznosi kritiku novog nacrta Plana gospodarenja otpadom (PGO) do 2029. godine. 

Iako dokument postavlja ambiciozne kvantitativne ciljeve (recikliranje 55 – 60 %, smanjenje odlaganja na 40 %), on potpuno zanemaruje operativnu stvarnost i deficit infrastrukture koji je posljednjih godina uzrokovao kaotično stanje na terenu, čemu i dalje svakodnevno svjedočimo. Analiza pokazuje da PGO ne samo da ne rješava postojeće probleme nego ih prolongira bez konkretnih operativnih koraka.

1.Podzemni i polupodzemni spremnici - infrastrukturni amaterizam

Ugradnja 750 polupodzemnih spremnika u 2025. te planiranih 2000 do 2027. godine predstavlja tehnički i urbanistički nepromišljen pristup. Na terenu su dokumentirani sljedeći operativni problemi:

Neadekvatne lokacije: Zabilježeni su slučajevi blokade prometnih koridora, garažnih izlaza i parkirališnih mjesta, čime su spremnici postali nedostupni građanima.

Konstrukcijski nedostatci: Dimenzije otvora ne odgovaraju volumenu kućnog otpada, što rezultira stvaranjem sekundarnih odlagališta pokraj spremnika.

Nesklad kapaciteta: Postavljanje spremnika bez povećanja kapaciteta Centra za gospodarenje otpadom (CGO) i reciklažnih dvorišta (RD) stvara iluziju rješenja, a ne prati niti potiče željeni trend povećanog razdvajanja otpada.

Zaključak stručnjaka: Bez prethodnog razvoja krajnje obrade (CGO + RDF energana), podzemni spremnici predstavljaju tek površno estetsko rješenje koje dodatno pogoršava postojeće probleme.

2. Ključna pitanja bez odgovora

Kamo s ostatcima otpada nakon CGO-a? CGO Resnik (kapaciteta 180 kt/god.) ne rješava pitanje RDF/GIO frakcije (do 150 kt/god.). PGO predviđa „odvoz radi oporabe“, ali bez specifikacije odredišta. Bez domaće RDF energane, jedine su alternative izvoz ili povratak na odlagalište Prudinec-Jakuševec.

Želi li Grad energanu? PGO eksplicitno ne predviđa RDF energanu, koja je standard svih europskih metropola s razvijenim kružnim gospodarstvom. Bez energetske oporabe, Zagreb ostaje na najnižem hijerarhijskom stupnju gospodarenja otpadom.

Hoće li Grad biti uredniji? ZG vrećice (bez evidencijskog broja i u neskladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom), nedostatan broj reciklažnih dvorišta (svega 37 za više od 250.000 tona građevinskog otpada godišnje) i nefunkcionalni podzemni spremnici jamče trajni kaos na javnim površinama.

Hoće li Čistoća normalno funkcionirati? Podružnica Čistoća, uz neadekvatno vodstvo, ne može pokriti ni osnovne operacije. PGO ne specificira implementaciju sustava ELOO, kadrovsko jačanje niti nužno restrukturiranje.

Alternativa odlaganju? Bez RDF energane alternativa ne postoji. EU hijerarhija otpada jasna je: nakon recikliranja slijedi energetska oporaba.

3.Jakuševec - operativni kolaps za dvije godine

Odlagalište Prudinec-Jakuševec nalazi se na rubu kolapsa. Godišnje se odlaže između 250.000 i 300.000 m³ otpada, a trenutačno se koristi posljednja ploha (šesta). Preostali kapacitet značajno je smanjen, što znači da odlagalištu preostaju maksimalno dvije godine do potpune popunjenosti. Gdje će Grad Zagreb s otpadom ako ne planira proširenje odlagališta?

4. Statistička manipulacija odvojenim otpadom

PGO ističe „povećanje odvajanja za 50 % u 2023. godini“, no analiza pokazuje:

2022.: Namjerna klasifikacija biootpada kao miješanog komunalnog otpada (MKO).

2023.: Građani miješaju otpad s biootpadom kako bi izbjegli kupnju ZG vrećica.

Rezultat: Kontaminirani biootpad završava na odlagalištu umjesto u kompostani.

5. SStručni zahtjevi za izmjenama PGO-a

A) Infrastrukturni prioriteti:

Obvezna izgradnja RDF energane (kapaciteta 150 kt/god.) kao preduvjet operativnosti CGO-a.

Realni rokovi za CGO (2030.+) uz transparentno vođenje projekta i financiranje.

Širenje mreže RD/CPU: minimalno 50 lokacija za građevinski otpad.

B) Operativna reforma Čistoće:

Implementacija ELOO sustava uz javni monitoring ruta.

Čipirane kante kao jedini legalni model prikupljanja otpada.

Stroža kaznena politika.

C) Nužne mjere:

Moratorij na ugradnju podzemnih spremnika dok se ne riješi pitanje krajnje obrade.

Ukidanje ZG vrećica – dokazano su neučinkovite i pravno upitne.

Osnivanje neovisne revizijske komisije s obvezom podnošenja godišnjih izvješća.

Izmjena odluka o komunalnom redu te restrukturiranje Komunalnog redarstva i podružnice Čistoća.

Zaključak: Od papira do stvarnosti

Nacrt PGO-a tehnički je neodrživ dokument koji samo produbljuje postojeće probleme. Zagreb se nalazi na prekretnici: ili ćemo ući u sustav kružnog gospodarstva s RDF energanom i profesionalnim službama, ili ćemo nastaviti putem „smećegrada“ s popunjenim Jakuševcem i bujanjem divljih odlagališta.

Udruga Ekologija grada poziva struku, institucije i građane na aktivno sudjelovanje u javnoj raspravi koja traje do 4. veljače 2026. godine.