Svečano obilježena 249. obljetnica Pravnog fakulteta Zagreb, nazočio i Milanović

Na obilježavanju Dana Pravnog fakulteta u Zagrebu i 249. obljetnice kontinuiranog djelovanja nazočio je i predsjednik Republike Zoran Milanović.

 Zagrebački  Pravni  fakultet jedan je od  najstarijih  fakulteta u Hrvatskoj. Tijekom njegove  dugogodišnje  povijesti  prošle su generacije studenata  od kojih su mnogi   postali ugledni pravnici, suci, socijalni radnici   i visoki dužnosnici. Na  fakultetu  trenutno  studira  oko 5.500 domaćih i studenata  u programima  međunarodne razmjene, a  zaposleno je oko 175 profesora  i istraživača.

 U  povodu   Dana  Pravnog   fakulteta i 249 obljetnice  njegovog  osnutka  danas je  u Koncernoj   dvorani  Blagoje  Bersa  održana  svečana sjednica   te dodjela priznanja i nagrada studentima, profesorima  i zaposlenicima.   Svečanosti su nazočili  brojni   visoki  uzvanici  .

 Dekan  Pravnog  fakulteta Ivan Koprić istaknuo je da će iduće godine  fakultet slaviti 2 i pol stoljeća neprekidnog rada  što se već  počinje obilježavati. 

 „ Ne uživamo  u brojkama , nego  se prilagođavamo zahtjevima vremena i to zahtjevima koje nam isporučuju naši studenti. Mislim da uvijek moramo  biti okrenuti studentima. Oni su vrlo ambiciozni, žele dobiti, znanje, kompetencije i vještine s kojima će se otisnuti ne samo u Hrvatsku, nego i svijet. Počašćeni smo time da smo jedna od ključnih institucija zagrebačkog   Sveučilišta od koje mnogi očekuju puno. Nastojimo koliko god je moguće društvenu ulogu fakulteta njegovati“, rekao je dekan Koprić.

    Rektor  Sveučilišta  u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je da  je  Pravni  fakultet jedan  od    najprepoznatljivijih stupova  Sveučilišta  u Zagrebu .

 „  To je institucija, gdje su se oblikovali sustavi vrijednosti , razvijale pravne znanosti  i školovali naraštaji stručnjaka  koji su obilježili upravu, pravosuđe , zakonodavstvo i javni  život Republike Hrvatske . Kroz  stoljeća svog  djelovanja fakultet je zadržao bitnu poveznicu  između pravne znanosti i javne odgovornosti“,   dodao je Lakušić.  Naglasio je da  ova obljetnica nije prilika   samo za prisjećanje  i podsjećanje na povijest  nego je  potvrda uloge koju fakultet ima u suvremenom društvu , razvoju pravne države , jačanju institucija  i u promicanju kulture prava. 

  „Doprinos  fakulteta se prepoznaje ne samo kroz kvalitetu nastave  i istraživanja , već i kroz djelovanje brojnih profesora , znanstvenika i allumna koji sudjeluju  u oblikovanju javnih politika , zakonodavstva i sustava  pravne zaštite .“, rekao je Lakušić.

  Predsjednik  Ustavnog suda  Frane Staničić istaknuo je  da  Pravni  fakultet predstavlja jednu od najvažnijih sastavnica  Sveučilišta u Zagrebu ,ali  ujednoj je  i najvažniji   „ kamen“  hrvatske povijesti , kulture  i  hrvatskog identiteta.

  „  Naši allumni su  dali izniman doprinos u stvaranju  hrvatskog i europskog pravnog sustava  pa i društva te integraciji  Hrvatske  u  europski obrazovni, istraživački, upravni i pravni prostor“ rekao je  Staničić.  Naglasio  je da odgovornost  Pravnog   fakulteta za  hrvatsko društvo je ogromna , jer društvo  može  biti uspješno onoliko  koliko je kvalitetan pravni okvir . Osvrnuo  se i na budućnost  Pravnog  fakulteta.

  „ Želja mi je da  za 50 godina i na proslavi  300 obljetnice Pravnog  fakulteta  neki budući  govornik istakne da je Pravni  fakultet  možda i šire od  hrvatskih okvira gigant u svakom smislu . Kako bi to bilo moguće nužno je kratoročno i srednjeročno rješenje  problema fakulteta  koji uvelike opterećuju njegov  rad „,  istaknuo je  Staničić.  Izrazio je zadovoljstvo    što je  potpisan ugovor o obnovi  zgrade Pravnog fakulteta i nada se što skorijem početku obnove.

  Predsjednik Republike  Zoran Milanović istaknuo je da se s radošću  i ponosom sjeća svojih  profesora s  Pravnog  fakultata iako je otišao drugim putem. 

 Naglasio je  da je  još  kasnih   80tih  bio svjedok   da profesori na nekim katedrama  predstavljaju nešto u svijetu a ovu  reputaciju izborili  su  u vrijeme kada u  Hrvatskoj nije bio  demokratski poredak,ali je  postojala tradicija struke i znanja.

  „ Sve se promijenilo  1991  godine  uglavnom nabolje i vratili smo se na neke tvorničke postavke  jednog demokratskog otvorenog društva  u kojem je pravo, Pravna akademija , pravna struka, pravna poduka jedan od temelja  i to od granitnih temelja „“rekao je Milanović. Izrazio je  i nezadovoljstvo što se na obnovu  zgrade Pravnog  fakulteta čekalo pet i pol  godine, a radi se  o  europskom novcu .

 Među nagrađenima je  studentica  prava  Zora Begović  i njezin tim kolegica  koje su  sudjelovale u projektu  Vrijeme za  sebe. Riječ je o radionicama mentalnog  zdravlja koje su  pohađali studenti . Na  radionicama su  studenti  otvoreno  podijelili svoje probleme i emocije.

  Danas se  puno   priča o mentalnom zdravlju, a malo se poduzima.  Stoga nam je drago da su na  fakultetu prepoznali naš rad. Dekanovom nagradom je nagrađen naš  trud, nismo se nadali nagradi, željeli smo samo pomoći svojim kolegama,  Svatko  od nas ima određenih problema, pogotovo na fakultetu. Dobro je  pričati  među  studentima o nekim stvarima koje muče“, rekla  je Begović.

 Student  Josip  Pokorni  je s timom   kolega  dobio  dekanovu  nagradu  za organizaciju memorijalnog futsal turnira Jukić- Perković. Pokorni je  rekao  da se taj  turnir i prije održavao  i nosio je ime pokojnog  kolege Kristijana Jukića. 

 Ove godine smo  turniru  dodali i ime  pokojnog  kolege Srećka Perkovića. Prerani  gubitak  naših kolega Kristijana i Srećka nas je  potaknuo da održimo turnir, tradiciju koja je postojala. Želimo  da turnir se  prenese i na buduće  generacije studenata kako bi  uspomena na pokojne kolege. Ove  godine uz  futsal ekipu   Pravnog   fakulteta sudjelovale su i futsal  ekipe drugih  fakulteta. Turnir je  prilika da se studenti  druže, da se ukaže na važnost sporta u akademskom životu  Nagradu  posvećujemo našim pokojnim prijateljima“, rekao je Pokorni

 Tim studentica socijalnog rada Pravnog  fakulteta nagrađen je za projekt Digitalno opismenjavanje mladih  u riziku od siromaštva: Put prema ravnompravnijem pristupu pravima i uslugama u društvu.

  „ U  vremenu kada se svijet sve više digitalizira mnoge ranjive skupine pogođene su digitalnom isključenošću. Potaknute sudjelovanjem na programu ljetne škole u Osjeku na temu  „ Pružanje podrške djeci u riziku od siromaštva“ kreirale smo program za pomoć mladima koji se suočavaju s društvenim nejednakostima. Cilj nam je bio uz invidualizirani pristup naučiti sudionike o sustavu e-građani te ojačati njihove digitalne kompetencije kako bi mogli što ravnopravnije sudjelovati u društvu. Rezultati našeg  projekta su pokazali da je digitalna pismenost ključan preduvjet za aktivnu participaciju u društvu“  pojasnila je Ana Krošl