Foto:
Povodom Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti 17. studenoga, predstavljeni su video u kojemu pacijenti opisuju najgore trenutke svoje bolesti te infografika s upozoravajućim činjenicama o KOPB-u, bolesti od koje boluje oko 400.000 građana RH
Svaka deseta osoba u Hrvatskoj starija od 40 godina, boluje ili će oboljeti od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti, ujedno i trećeg po redu vodećeg uzroka smrtnosti na svijetu.
Riječ je o upalnoj bolesti trajnog suženja dišnih puteva, koja često ostaje zanemarena i dugo nedijagnosticirana sve do ozbiljnog pogoršanja. Dodatni rizični faktori, ističu pulmolozi, su pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti, dok je COVID-19 pandemija dodatno povećala rizike oboljelih za teške komplikacije i smrtnost. Osobe s KOPB-om koje se zaraze virusom COVID-19 imaju povećan rizik od teških komplikacija i veće smrtnosti od infekcije COVID-19 jer COVID-19 dodatno oštećuje već ugroženi dišni sustav.
U Hrvatskoj, prema podacima HZJZ-a, od KOPB-a, godišnje u prosjeku premine oko 1600 osoba, a svaki peti oboljeli koji završi u bolnici, nažalost će i preminuti unutar godinu dana. Više od 40% pacijenata s KOPB-om pati od pogoršanja tijekom tri godine, unatoč propisanoj terapiji održavanja.
„Egzacerbacije, odnosno akutna pogoršanja, umanjuju kvalitetu života i utječu na prijevremenu smrtnost, zbog čega je njihova prevencija od životne važnosti za bolesnike. Samo jedno pogoršanje KOPB-a može udvostručiti stopu pada funkcije pluća i za 21% i povećati rizik od buduće hospitalizacije. Povećava se rizik od kardiovaskularnih komplikacija, poput infarkta miokarda i moždanog udara. Činjenica jest da će većina oboljelih od KOPB-a doživjeti egzacerbaciju, no velik dio njih često to ne prijavljuje svom liječniku, čime se umanjuje kvaliteta njihovoga života i povećava mogućnost prijevremene smrtnosti. Prevencija ove plućne bolesti stoga je od životne važnosti“, poručuju iz Zaklade Hrvatska kuća disanja.
„Zbog velikog utjecaja na smrtnost, smanjenje rizika od egzacerbacija prioritet je liječenja KOPB-a. Dovoljno rana dijagnoza, terapijska intervencija i suradljivost naših pacijenata utjecat će na pozitivan ishod bolesti. Dodatno, izbjegavanjem cigareta i zadimljenih prostora, redovnom fizičkom aktivnošću, redovnom komunikacijom s liječnicima, te izuzetno važno – cijepljenjem protiv COVID-a, gripe i pneumokoka, oboljeli mogu smanjiti rizik od komplikacija i smrtnosti koju donosi ova upalna kronična bolest“, ističe akademik Miroslav Samaržija spec. internist, subspec. pulmolog, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća disanja.