Zdravlje onih koji nas liječe: Bez dobrobiti djelatnika nema stabilnog zdravstva

Zabrinjavajući podaci istraživanja pokazuju da svaki treći zdravstveni radnik pati od depresivnih misli, dok sustav opstaje na entuzijazmu pojedinaca izloženih stresu i sagorijevanju.

Zbog stresnih situacija i opterećenosti poslom zdravstveni djelatnici često pate od mentalnih poremećaja. Međutim, njihovu mentalnom, ali i fizičkom zdravlju ne posvećuje se dovoljno pozornosti.

S ciljem poticanja rasprave o važnosti očuvanja zdravlja, dobrobiti i radne sposobnosti zdravstvenih djelatnika, održan je stručno-znanstveni skup pod nazivom „Dobrobit i blagostanje zdravstvenih djelatnika kao temelj zdravstvenog sustava“. Skup su zajednički organizirali Klinika za psihijatriju Vrapče, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskoga liječničkog zbora.

U prigodnom govoru ravnateljica Klinike Vrapče, prof. dr. sc. Petrana Brečić, istaknula je da se zdravstveni djelatnici razlikuju od drugih u obavljanju svog posla.

„Ta nas razlika obogaćuje, ali nas može i opteretiti. Radimo s ljudima koji traže našu pomoć, a mi smo se obvezali tu pomoć pružiti na dva načina. Dajemo svoje stručno znanje, ali ono što čini specifičnost naše struke jest to što ulazimo u odnose i pritom ih formiramo. Zadiranje u ljudski život, u emocije, potreba da budemo empatični i da razumijemo, može nas iscrpiti“, pojasnila je Brečić.

Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić iz Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ upozorila je na to da najnovija istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju zabrinjavajuće podatke o mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika. Čak 33 posto njih ima ili je imalo depresivne misli. Simptome anksioznosti pokazuje 25 posto djelatnika, a svaki deseti ima suicidalne misli.

„Ulaganje u zdravlje zdravstvenih djelatnika neophodan je uvjet za ulaganje u zdravlje naroda. Da bi narod bio zdrav, moraju biti zdravi oni koji se bave zdravljem naroda“, poručila je Štimac Grbić.

Izaslanica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, istaknula je da je u zadnjih desetak godina zabilježen značajan porast kroničnih nezaraznih bolesti, što uključuje i mentalne poremećaje.

„Danas oko dvije petine radno aktivne populacije boluje od muskuloskeletnih bolesti, određenih mentalnih poremećaja i dijabetesa tipa 2. Uz obrazovne radnike, zdravstveni djelatnici izloženi su najvećim zdravstvenim rizicima“, upozorila je Musić Milanović.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore, doc. dr. sc. Krešimir Luetić, istaknuo je da je tema skupa izuzetno važna jer o očuvanju zdravlja djelatnika ovisi budućnost cijeloga sustava. Upozorio je da se liječnike, nažalost, rijetko pita o njihovu fizičkom i mentalnom zdravlju.

„Hrvatska liječnička komora zadnjih nekoliko godina kroz ankete ispituje kakvog su zdravlja liječnici te pate li od sindroma sagorijevanja na radnom mjestu. To su važne odrednice za zdravlje pojedinca, a njegovo zdravlje određuje i funkcionalnost sustava“, objasnio je Luetić. Naglasio je da HLK dodjeljuje i zahvalnice liječnicima koji odlaze u mirovinu, što je veliko priznanje njihovu predanom radu.

Elzika Radić iz Hrvatske komore medicinskih sestara upozorila je na ugroženo zdravlje medicinskih sestara koje su preopterećene poslom, osobito u bolničkom sustavu, zbog manjka kadra. U registru Komore trenutačno je 42.700 medicinskih sestara, a u sustavu ih na razini Hrvatske nedostaje oko četiri tisuće. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, do kraja 2030. godine na svjetskoj će razini nedostajati više od pet milijuna medicinskih sestara.

„U KBC-u Sestre milosrdnice svaka dva mjeseca raspisujemo natječaj za 80 do 100 medicinskih sestara, a javi nam se svega deset“, upozorila je Radić. Naglasila je da je Komora 2025. godine provela istraživanje o zadovoljstvu poslovnim procesima i mentalnom zdravlju koje je pokazalo da se dvije od tri medicinske sestre žale na opterećenost poslom i sindrom sagorijevanja. Stoga je od prosinca 2025. organizirano telefonsko savjetovalište za mentalno zdravlje pri HKMS-u.

„Naš je cilj osigurati što bolje radne uvjete i brigu o zdravlju sestara kako bi one mogle pružiti najbolju skrb pacijentima“, zaključila je Radić.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da građani često imaju negativnu percepciju o zdravstvenom sustavu, pa tako i o djelatnicima, među kojima su brojni svijetli primjeri. Dodala je da građani u svojoj nemoći očekuju pomoć od djelatnika koji im ponekad, zbog sustavnih ograničenja, nisu u mogućnosti pomoći.

„Problemi zdravstvenog sustava prelamaju se na leđima zdravstvenih djelatnika. Nažalost, dolazi do verbalnih, a sve češće i fizičkih napada na njih“, upozorila je Šimonović Einwalter. Zahvalila je djelatnicima na predanom obavljanju teškog i zahtjevnog posla te poručila da mogu računati na podršku Ureda pučke pravobraniteljice.