Zaštita prirode Zagrebačke županije bogatija za još jedno područje

Prvo desetljeće rada JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proslavljeno je proglašenjem „Parka oko dvorca Lužnica“ zaštićenim u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. 

Svečanost tim povodom, održana je u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor - Lužnica u srijedu 18.12.2019. godine. Park oko dvorca Lužnica je oblikovan u engleskom parkovnom stilu uz utjecaj francuskog kasnobaroknog vrta s oblikovanim živim ogradama uz koloritne cvjetne gredice.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako danas oko 55 posto stanovnika našeg planeta živi u urbanim područjima a kroz nekoliko desetljeća to će biti oko 75 posto, i upravo ovakve prekrasne oaze čine život građana u urbanim sredinama puno boljim i kvalitetnijim te dodao kako je Park oko dvorca Lužnica titulu zaštićenog parka zaslužio svojom ljepotom, bioraznolikošću i značajkama. Naglasio je kako je do proglašenja došlo zahvaljujući maru i upornosti časnih sestara te je zahvalio i drugima uključenim u taj procesu. U dvorcu je ministar otvorio i prigodnu izložbu fotografija "Tajanstveni svijet Zagrebačke županije".  

„Ustanova "Zeleni prsten" već deset godina štiti prirodu, na što smo ponosni, ali i prepoznati kao zeleni zagrebački prsten, naglasio je župan Stjepan Kožić. 

Ravnateljica JU Zeleni prsten Tatjana Masten Milek napomenula je kako je park oko dvorca Lužnica apsolutno najljepši spomenik parkovne arhitekture u Zagrebačkoj županiji, a najveće zasluge za to idu sestrama milosrdnicama koje neumorno održavaju, njeguju i čuvaju svaki centimetar parka. Dodala je da je Zagrebačka županija nevjerojatan biser prirode, jer ju karakterizira bogatstvo prirodnih resursa, u kojem se ističu šume, močvarni prostori, krški fenomeni te velika raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Zaštićena područja zauzimaju čak 37.690 hektara, što je 12,2 posto površine Zagrebačke županije. 

"Izuzetno sam sretna i radosna da je park Lužnica dobio svoje pravo ime 'Spomenik parkovne arhitekture' koje doista i zaslužuje. Trebalo je velikih napora i financijskih ulaganja da bismo park izvukle iz zapuštenosti i dovele ga do današnjeg izgleda. Učinile smo to s puno ljubavi i žrtve svjesne da u ljepoti prirode progovara Bog. Željele smo tu ljepotu, tišinu i mir darovati ljudima koji nam često dolaze tražeći smiraj za dušu i tijelo", rekla je časna sestra Miroslava Bradica.    

Unutar perivoja na jugozapadnoj strani je jezero bogato florom i faunom s dva gaja u neposrednoj blizini. Perivojem dominiraju soliterna stabla, skupine stabala, gajevi dok na sjevernoj strani u krajobraznom oblikovanju perivoja prevladavaju grmolike vrste te cvjetne gredice ruža stablašica (vidljiv utjecaj kasnog baroka). Drvored omeđuje istočnu granicu do ulaza u perivoj a ispred dvorca na sjevernoj strani nalazi se veličanstvena platana stara preko 300 godina.