KULTURA KOJA ODBIJA UTIŠATI: Mladi ukrajinski umjetnici plakatima svjedoče o ratnom razaranju baštine

U Galeriji Dvorane Centra za kulturu Sesvete otvorena je potresna izložba studenata iz Kijeva koji tradicijske motive prikazuju u dramatičnom susretu s posljedicama ruske agresije.

U Galeriji dvorane Centra za kulturu Sesvete  svečano je otvorena izložba plakata studenata Kijevskog nacionalnog sveučilišta kulture i umjetnosti. Radovi, koji su nastali pod mentorstvom njihovih profesora, donose potresna vizualna svjedočanstva o dramatičnom susretu ukrajinske tradicijske kulture s ratnom stvarnošću i razornim posljedicama ruske agresije. Polazeći od prepoznatljivih motiva nacionalne baštine, mladi autori oblikovali su snažne poruke koje govore o ljepoti i tradiciji, ali i o gubitku, otporu te ranjivosti identiteta pod udarom rata.

Razbijena keramika i spaljeni vez kao simboli stradanja

Izloženi plakati zorno prikazuju kako u ratu ne stradavaju samo ljudi i infrastruktura, nego i zajedničko pamćenje jednog naroda pohranjeno u predmetima i umjetnosti. Autori to dočaravaju snažnim kontrastima: tradicijski keramički predmeti prikazani su uz svoje razbijene inačice, dok se uz prepoznatljivi ukrajinski vezeni ručnik pojavljuje njegov spaljeni ostatak.

Posebno dojmljiv dio izložbe posvećen je kući-muzeju Poline Rajko, glasovite ukrajinske umjetnice naive iz Oleški. Zidovi njezinog doma, oslikani folklornim i duhovnim motivima, teško su stradali u poplavi nakon rušenja brane Nova Kahovka u lipnju 2023. godine, čime je njezina sudbina postala globalni simbol namjernog uništavanja ukrajinske kulture.

Solidarnost i obrana zajedničkog europskog identiteta

Okupljene posjetitelje na otvorenju je pozdravila ravnateljica Centra za kulturu Sesvete, Vjekoslava Damjanović, upozorivši na opasnost prekidanja veze između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jednog naroda kroz uništavanje njegove baštine.

„Kulturna baština nije tek skup predmeta iz prošlosti, nego živo mjesto identiteta, pamćenja i pripadnosti. Uništenje nekog kulturnog dobra predstavlja nenadoknadiv gubitak za cjelokupnu europsku i svjetsku zajednicu. Otvaranjem ove izložbe želimo dati prostor glasovima mladih ukrajinskih autora i pokazati da kultura može svjedočiti i onda kada se pokušava utišati“, poručila je Damjanović, naglasivši da Sesvete ovime iskazuju solidarnost i podršku zaštiti prava svakog naroda na očuvanje identiteta.

O stručnom i povijesnom kontekstu izloženih djela govorila je dr. Kateryna Gamaliia, profesorica povijesti umjetnosti. Ona je pojasnila kako su studenti uspješno povezali dokumentarne činjenice s umjetničkom interpretacijom, pretvarajući suhe podatke o razaranjima u vrišteće vizualne poruke. Projekt je realiziran u suradnji s kustosicom Natalijom Udris-Borodavko, profesoricom i stručnjakinjom za grafički dizajn i vizualne komunikacije, čiji je mentorski rad povezan s teorijskim znanjem dr. Gamaliije dao izložbi iznimnu edukativnu i umjetničku težinu.

Emotivan glazbeni svršetak

Program otvorenja bio je prožet i dubokim emocijama zahvaljujući glazbenim izvedbama. Ukrajinska glazbenica i profesorica gitare u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama, Viktoriia Hartmann, započela je večer skladbom „Melodija“ ukrajinskog skladatelja Myroslava Skoryka.

Na samom kraju, Hartmann je na gitari izvela popularnu ukrajinsku skladbu „Rodna moja majko“ – pjesmu o domu i čežnji za prijašnjim životom. Izvedbi se vokalno pridružila i sama dr. Kateryna Gamaliia, što je cijelom događaju dalo iznimno dirljivu, osobnu dimenziju. Bio je to podsjetnik da iza svakog plakata i uništenog spomenika stoje stvarni ljudi, njihove patnje, ali i nepokolebljiva nada u preporod.