Na jesen obilježavamo 35 godina Sesvetskog likovnog kruga

Ove godine obilježavamo tridesetpet godina od pojave neformalne skupine umjetnika pod nazivom Sesvetski likovni krug i njihova zajedničkog izlaganja u Galeriji Kurija Muzeja Prigorja, koja se kroz to vrijeme nametnula kao značajan čimbenik likovnog i kulturnog života Sesveta. 

Izlagački kontinuitet svakako zavređuje veliko poštovanje, kaže u najavi predstojećeg događaja promotor Muezja Prigorja Tomislav Mrčić. Brojni renomirani, ali i mladi, neafirmirani umjetnici izlagali su svoje radove i darovavši po djelo stvorili značajnu likovnu zbirku koja broji gotovo 500 likovnih ostvarenja! Ususret jesenskoj izložbi posvećenoj ovoj respektabilnoj obljetnici Galerije Kurija donosimo manifest Željke Srebačić iz kataloga prve izložbe Sesvetskog likovnog kruga iz 1986. godine:

SESVETSKI LIKOVNI KRUG

Umjetnik je taj koji brine, mašta i čezne za boljim i ljepšim svijetom za sebe i za nas. U njegovom djelu trebaju se sresti stvaralac i gledatelj i to na najosobniji način. Gdje taj susret izostane, pa i kao mogućnost, nije bilo ni susreta. Stvarajući on želi da i druga strana barem usplamti onim čime je on dogorio. Neprestano tražimo dobrotu, vrlinu, a koliko u svemu tome dajemo sebe, koliko truda ulažemo da se sretnemo i upoznamo. A umjetnost je još uvijek jedina koja može odgojiti krepost tijela i duše i dati finoću našim sirovim žudnjama. Pokušaj njenog suzbijanja bio bi pokušaj suzbijanja zraka kojeg udišemo. Stoga je treba dati svakome. Ne bojmo se da će netko uzeti previše! Nitko neće uzeti više no što mu pripada!

Uspjeh u kulturi vrednuje se nastojanjima i ostvarenjima u traženju i nalaženju kulturnog identiteta, rada i zbivanja u kulturnom području svakog mjesta, radne organizacije, mjesne zajednice, udruženja. Potrebno je mnogo strpljenja, konkretnog rada, dobre volje i znanja, učešća svakog čovjeka u skladu s njegovim htijenjima i mogućnostima. Inicijativa za osnivanje Sesvetskog likovnog kruga potekla je iz kruga samostalnih stvaralaca Sesveta i SIZ-a kulture općine Sesvete. Živeći i stvarajući u kraju gdje su postignuti određeni rezultati, oni su poželjeli u Sesvetama stvoriti mjesto okupljanja umjetnika ne samo iz Sesveta. Sesvetski likovni krug sačinjavaju ovog trenutka Ante Brčić, Tomislav Dilber, Ivica Fišter, Vinko Fišter, Nikola Kavić, Branko Kelčec, Jure Kokeza, Mirna Krešić, Ivan Križanac, Vladimir Polić, Zlatko Potočki i Miroslav Usenik. Svaki od njih svojstvena je ličnost koja je tijekom svoga rada uspjela izboriti likovnu fizionomiju. Pripadaju različitim generacijama i raznovrsnim izražajnim opredijeljenostima.

Svojim postojanjem i djelovanjem žele pomoći u rješavanju nagomilanih pitanja stvaralaštva (način stimulacije, status, radni prostor, izložbeni prostor itd.), uklopiti se u raznovrsna interesna područja samoupravne izgradnje kulture. A to se može samo uključivanjem što većeg broja ljudi u ta htijenja. Htjelo se jednostavno pokazati što i kako to postići - vezu svih, s istim žarom i k istom cilju. Znamo da su ljudske vrijednosti tamo gdje je prisutna skromnost, što ponekad znači nemoć, traganje, lutanje, a ponekad i neizbježan poraz. Obrasca za uspjeh nema, ali bodri činjenica da nismo od onih sredina koje smatraju da bi kultura bila mnogo harmoničnije područje da u njoj nema stvaralaca "tih nezgodnih ljudi koji misle ono što misle, a ne misle onako kao što netko misli da bi oni trebali misliti. Koji primjećuju da o njihovoj egzistenciji često odlučuju ljudi koji sve to što rade u kulturi rade rutinski i bez ikakve organske povezanosti sa stvaralaštvom". Postojanje Sesvetskog likovnog kruga ujedno je i htijenje da se zajedno sa stvaraocem uđe u taj rizik koji se zove stvaralačka avantura, gdje se uspjesi i neuspjesi ne mogu planirati. A sve opet nedjeljivo povezano zadire dalje, u istine i slobode. Svako gušenje istine i slobode osjećamo kao najveću i najdublju povredu i treba stoga pozdraviti sredinu gdje izvorne težnje, uzdignute umjetnošću bivaju jače i suptilnije. Sloboda nije rezultat izoliranosti već uzajamnosti, ne ekskluzivnosti već povezanosti. Smijemo li spram ove ili neke druge pojave izraziti samo svoje prihvaćanje ili odbijanje ili ono najgore, slegnuti ramenima. To bi se moglo tolerirati samo onda kada bi se radilo o sasvim privatnom posjedu. Stvaralaštvo je događanje u kojem sudjeluju svi, katkad razdijeljeno na autore i publiku, no uvijek nedjeljivo povezano s cjelokupnim životom. Stvaralac okušava sve ono moguće ili nemoguće, tek naslućeno ili u klici. On razlistava ljudsku psihu kako bi čovjek pomoću umjetnosti mogao bolje shvatiti drugog čovjeka u svim njegovim patnjama i veselju, nedoumici i čežnji. (Željka Srebačić)