Foto: Irena Vidošević
U Zagorju je Vesna Parun pronašla svoj "treći zavičaj" i stvorila mnoga djela, uključujući i ona na kajkavskom jeziku.
U Muzeju Prigorja sinoć je otvorena gostujuća izložba Muzeja seljačkih buna S onustran Medvednice kao svojevrsni odgovor na našu izložbu Balade Vesne Parun koja je u lipnju gostovala u Zagorju s onustran Medvednice. Prisutni su mogli i iz prve ruke čuti sjećanja na Vesnu Parun odličnih poznavatelja njena života Vlaste Horvatić-Gmaz i Denisa Derka.
Vesna Parun, jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica, ostavila je neizbrisiv trag u našem kraju. Četrdesetih godina prošlog stoljeća živjela je u Sesvetama, gdje je nastala njena poznata zbirka "Zore i vihori". Muzej Prigorja čuva vrijednu zbirku njenih rukopisa, slika i knjiga, većinom otkupljenih od njezinog bliskog prijatelja Branka Pejnovića.
Izložba autorice Žarke Vujić prikazuje i Vesninu povezanost sa Zagorjem. Tamo je pronašla svoj "treći zavičaj" i stvorila mnoga djela, uključujući i ona na kajkavskom jeziku. U okviru zagorske izložbene priče propituju se osobne, književne i jezične poveznice između Vesne Parun, čakavke sa Zlarina i kajkavskog Hrvatskog zagorja. Sa Zagorjem se Vesna Parun osjetila sudbinski povezna nakon susreta s prosjakinjom Magdicom, koja je svoj život provela lutajući tim krajem. Izložba prikazuje i bogat književni opus koji je Vesna Parun ostavila tijekom svog konačnog boravka u Stubičkim Toplicama te njezine osobne predmete, za ovu priliku prikazane zahvaljujući Vlasti Horvatić-Gmaz, Božidaru Brezinščaku Bagoli, Narcisi Brezinščak, Borislavu Vodopiji te udruzi Kajkaviana.
Izložbu pogledajte do 20. prosinca ove godine.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH.
Tekst pripremio: Tomislav Mrčić