Tajne sesvetskih bunkera naziv je jučer otvorene izložbe u Muzeju Prigorja

Fortifikacijska obrana Sesveta (Zagreba) vratila nas je u pedesete godine prošlog stoljeća u vrijeme opasnosti od najezde Sovjeta (Rusa).

Izložba pod nazivom Tajne sesvetskih bunkera otkriva skrivenu povijest fortifikacijskih objekata izgrađenih 50-ih godina prošlog stoljeća na području Sesveta. Danas su ti bunkeri zaboravljeni i zapušteni, a neki i srušeni, dok je njihova funkcija nepoznata većini građana. Unatoč tomu, oni su važan dio sesvetske vojne povijesti, koja postaje zanimljiva zbog trenutnog sukoba u Europi, gdje mnoge istočnoeuropske zemlje planiraju graditi nove obrambene linije, istaknuo je na otvorenju kustos Damir Fofić, uz Ivana Pavičića autor izložbe.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, svijet se podijelio na dva vojno-politička bloka: istočni blok, predvođen Sovjetskim Savezom, i zapadni blok, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama. Tadašnja socijalistička Jugoslavija, u kojoj se nalazila i Hrvatska, odlučila je 1948. godine krenuti vlastitim putem i odbila se podrediti sovjetskoj politici. Ova odluka učinila je Jugoslaviju potencijalnom metom sovjetske invazije.

Jedan od važnijih vojno-operacijskih pravaca za mogući sovjetski napad vodio je iz Panonske nizine prema sjevernom Jadranu i nastavljao se dalje prema Padskoj nizini. Kontrolom ovog pravca, Sovjeti bi dobili pristup Sredozemlju, što bi im omogućilo veliku stratešku prednost nad zapadnim saveznicima.

U atmosferi rastućih prijetnji i moguće vojne intervencije, Sesvete su postale posebno važne zbog svog geostrateškog položaja. Shvativši važnost Sesveta, vojni stratezi započeli su planiranje izgradnje fortifikacijskih objekata na istočnim prilazima Zagreba. Kao dio sveobuhvatne vojne strategije za obranu u slučaju sovjetskog napada, bunkeri u Sesvetama trebali su spriječiti prodor neprijatelja prema Zagrebu, ključnoj strateškoj točki, te omogućiti zadržavanje sovjetskih snaga što dalje od unutrašnjosti zemlje.

Jedna od atrakcija izložbe, 3D model bunkera br. 16 (po Fofić/Pavičić numeraciji) smješten sjeverozapadno od sesvetske gimnazije u šumi Divjači, detaljno je dokumentiran metodom 3D laserskog skeniranja, bit će pridružen izložbi u srpnju. Posebnost ovog bunkera je dužina njegovog ulaznog tunela koja iznosi približno 14 m te potpuno suha podrumska etaža. Skeniranjem su prikupljeni prostorni podaci u obliku oblaka točaka (eng. point cloud), gdje je svaka točka precizno određena u prostoru. Digitalnom obradom izrađena je animacija i 3D model bunkera, pružajući točan prikaz njegove strukture i omogućujući beskonačne perspektive i analize, koja se također može vidjeti.

S obzirom da je ova izložba zapravo work in progress, Ivan Pavičić, dugogodišnji suradnik Muzeja Prigorja iz čije zbirke je izložen materijal vojne i osobne opreme iz razdoblja gradnje bunkera (Hladnog rata) i blokhausa, rekao je da su osim do sad utvrđenih 26 lokacija možda pronađene još dvije, što će na terenu i potvrditi ovih dana.

Izložbu koja se može razgledati kroz cijelo ljeto do kraja kolovoza, na pažnju javnosti predala je Morena Želja Želle, ravnateljica Muzeja Prigorja.

Autor teksta: Tomislav Mrčić