FSK – Monaldi & Sorti: Razotkriti povijesne istine kako bismo bolje razumjeli sadašnjost

Povijest je satkana od bezbroj slojeva čija kompleksna struktura često prikriva prave istine o nekim od prijelomnih događaja koji su promijenili i odredili budućnost čovječanstva, smatraju Rita Monaldi i Francesco Sorti, talijanski bračno-spisateljski tandem poznat po povijesnim romanima u kojima povijest i neke povijesne ličnosti prikazuju u drugačijem svjetlu od uvriježenih povijesnih tumačenja.

Spisateljski par kojemu je svjetsku slavu donio serijal povijesnih romana o opatu Attu Melaniju, pjevaču kastratu, diplomatu i špijunu francuskog kralja Louisa XIV., boravit će u rujnu u Zagrebu i Splitu kao gosti 5. Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture, koji se ove godine održava od 3. do 9. rujna.

"Ograničenja pisanja povijesnog romana proizlaze isključivo iz nedostatnog poznavanja razdoblja kojim se roman bavi. Što ste bolje upoznati s povijesnim okolnostima, pisanje vam lakše ide. Stvarnost skriva daleko više iznenađenja nego fikcija – upravo iz toga proizlazi naša fascinacija povijesnim ličnostima", rekli su Monaldi i Sorti u razgovoru za Hinu.

"Živimo unutar konstantnog strujanja činjenica, koje svoje korijene imaju u prošlosti. Rasvjetljavanjem naše kolektivne pozadine, lakše je razumjeti sadašnjost i predvidjeti budućnost. Upravo zbog toga sve diktature odbacuju, ograničavaju ili kontroliraju povijesna istraživanja – moraju stvoriti režimsku podlogu. Građanin koji poznaje i razumije povijest, vrlo je opasan za despotske sile", dodaju.

Klasična filologinja specijalizirana za liturgijski jezik Katoličke crkve Rita Monaldi i muzikolog specijaliziran za baroknu glazbu Francesco Sorti, "slučajni" su romanopisci. Oboje su diplomirali na rimskom sveučilištu Sapienza 1991., iako su se upoznali tek kasnije.

Sorti je napisao diplomski rad o povijesti glazbe temeljen na stvarnoj povijesnoj osobi, opatu Melaniju iz Pistoje, pjevaču kastratu i kasnijem diplomatu poznatom na europskim dvorovima, koji je to iskoristio kako bi postao jedan od najutjecajnijih i najneuhvatljivijih špijuna svojega vremena.

Iz toga je, objašnjavaju Monaldi i Sorti, proizašao njihov prvi povijesni roman koji im je donio svjetsku slavu "Imprimatur" (2002.), koji u negativnom svjetlu prikazuje papu Inocenta XI. Roman je odmah je po objavljivanju naišao na odličan odaziv čitateljske publike, plasiravši se na četvrto mjesto najprodavanijih knjiga.

Od istraživačkog novinarstva do istraživanja povijesnih istina

Svoju popularnost objašnjavaju svježim pristupom povijesnim činjenicama bez pritisaka izvana.

"Nakon gotovo dvadeset godina iskustva s izvornim arhivskim dokumentima, uvjereni smo da je tradicionalni povijesni roman uvelike pod utjecajem ideoloških uvjerenja i karijerne pasivnosti znanstvenika", kažu Monaldi i Sorti.

Mnogi povjesničari neće uložiti vrijeme i novac kako bi razotkrili povijesne laži, ako misle da bi ih to moglo stajati karijere. Akademskim financiranjem i publicitetom upravljaju srednjostrujaški znanstvenici, a (gotovo) svaki bi mladi učenik želio biti dio prevladavajuće intelektualne struje, smatraju.

"Mi nemamo taj problem. Dolazeći izvan akademskog svijeta, ali koristeći ista oruđa, mi možemo poduzimati rizike kako bismo propitivali uvriježena stajališta i iznijeli svoje uvide široj publici. Mi možemo biti nezavisniji. Uz pomoć stručnjaka, razotkrivamo krivotvorene dokumente, falsifikate povjesničara i plagijatora", pojašnjavaju.

Njihova sklonost potrazi za istinama koje se kriju iza uvriježenih činjenica rezultat je dugogodišnjeg profesionalnog bavljenja istraživačkim novinarstvom: "Upravo je naš profesionalni angažman presudno utjecao na to kako pristupamo povijesnim izvorima, usmjerivši nas da pokušamo razotkriti istine skrivene pod slojevima službene propagande i tradicionalnih verzija povijesnih činjenica", ističe autorski dvojac koji se nakon uspjeha svoje debitantske knjige prestao baviti novinarstvom i posve se posvetio pisanju.

Njihovi su povijesni trileri prevedeni na 27 jezika svijeta i objavljeni u 56 zemalja, a njihove velike uspješnice, "Imprimatur" (2002.), "Secretum" (2004.), "Veritas" (2006.), "Mysterium" (2011.), te "Himba" (2011.), u nas je objavila Fraktura.

Stvarna je samo opsjena

Unatoč golemoj početoj popularnosti, njihov prvi talijanski izdavač Mondadori, koji je u međuvremenu prešao u vlasništvo tadašnjeg premijera Silvija Berlusconija, nije na vrijeme tiskao novo izdanje "Imprimatura". Autori su premijera optužili da je knjigu zabranio kako se ne bi zamjerio Katoličkoj crkvi i svojim prijateljima katolicima u vladi i parlamentu.

Ostali su mediji knjigu sustavno bojkotirali, što je autorski par nagnalo da napusti Italiju. Iako su se u međuvremenu mnoge stvari promijenile – sada njihove knjige uživaju punu pozornost talijanskih medija – danas sa svoje dvoje djece žive između Rima i Beča, a knjige više ne tiskaju u Italiji, već u Nizozemskoj.

Serijal o Attu Melaniju danas je toliko popularan u Italiji da producent Matteo Levi, koji upravo producira televizijski serijal temeljen na romanu "Ime ruže" Umberta Ecca, razmišlja o kupnji filmskih prava pod etiketom talijanske nacionalne mreže RAI.

U konačnici bi ciklus trebao imati ukupno sedam nastavaka, a plan je autora da njihovi naslovi zajedno tvore zagonetnu latinsku rečenicu: "Imprimatur secretum veritas mysterium dissimulatio, unicum opus". Ili: "Čak i kad je tajna objavljena, istina ostaje nepoznata. Stvarna je samo opsjena".

Svaki od nastavaka prati povijesne intrige svoga doba, a još im ostaje da napišu dva posljednja naslova: "Unicum" i "Opus".

"Ta rečenica odražava naša stajališta o protoku informacija, povijesti i pisanju. Fikcija i novinarstvo također mogu raditi na tome da razotkriju mračne strane moći, no dublje realnosti ostat će nedostižne, a Zlo je moguće tek djelomično popraviti. Jedino što je stvarno je obmana: maskiranje naših uvida u te tragične istine u umjetničko djelo" , pojašnjavaju Monaldi i Sorti.

Timski rad koji ne dopušta improvizaciju

Monaldi & Sorti od početka se strogo drže principa da svaka pojedinost romana mora biti čvrsto ukorijenjena u povijesnoj zbilji. Njihovi su romani plod višegodišnjih istraživanja po knjižnicama i arhivima slijedom tragova "priča" koje povijest i neke povijesne ličnosti prikazuju u drugom svjetlu od općenito prihvaćenih povijesnih tumačenja.

U svaku novu književnu avanturu kreću, kažu, prvo od neke godine – uvijek prvo odaberu neku povijesnu točku preokreta, činjenicu koja je u određenom vremenu i prostoru bila odlučujuća za čovječanstvo i koja je odredila kasniji tijek povijesti.

"Čim odaberemo taj kontrapunkt, počinjemo s istraživanjima po arhivama i bibliotekama kako bismo produbili svoje poznavanje razdoblja i svih relevantnih povijesnih činjenica. To uključuje sve aspekte pozornice na kojoj će se odvijati priča naših likova: od hrane do religije, od lokalnih tradicija do medicine, od privatnog života protagonista – koji su 95 posto temeljeni na stvarnim povijesnim ličnostima – do njihovih portreta, karikatura, njihovih oporuka s popisom svih pokretnina i nekretnina itd", pojašnjava autorski dvojac, koji ni opise putovanja i udaljenosti ne prepušta slučaju – za to koriste stare vodiče.

"Često savjete – recimo kad je riječ o meteorologiji ili rađanju - moramo potražiti u starim znanstvenim raspravama, uvijek nastojeći reproducirati okuse i šarm jezika toga vremena", napominju. Sve to zahtijeva velika ulaganja u stil i jezik te golem rad na dokumentiranju.

Pisati u tandemu nije lako, ističu, no uspjeli su premostiti početne razlike u stilu – Francesco je u početku pisao vrlo kruto i suho, no sve se promijenilo nakon što mu je Rita savjetovala da pročita "U potrazi za izgubljenim vremenom" Marcela Prousta, gdje je pronašao novu muzikalnost i tečnost vlastite rečenice.

Što se tiče same organizacije pisanja, ponašaju se jednako kao i u obiteljskom životu: "Svi rade sve, i nema posebnih uloga. Svaka se stranica ispisuje i prepisuje mnogo puta, kao kod slikarstva ili četveroručnog sviranja klavira, dok se ne dobije prava boja i izraz. Na kraju, nitko od nas više ne zna tko je što napisao".

Upravo objavljen prijevod knjige o Malaparteu

Monaldi & Sorti, koji su u Hrvatskoj već boravili 2008. i 2011., na FSK-u će predstaviti hrvatski prijevod svoje knjige "Malaparte, Smrt kao ja", o talijanskom novinaru, književniku i diplomatu Curziu Malaparteu (1898.-1957.), 'enfant terribleu' talijanskog fašističkog pokreta i velikom zavodniku. Knjiga je upravo objavljena u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Ane Biloš i Dragane Vulić Budanko.

"Malaparte je bio veliki pisac, politički otpadnik, ratni heroj, neumorni ženskaroš, talentirani mačevalac koji je svoju čast branio mačem, pravi europski intelektualac. Sasvim dovoljno za jedan književni lik, zar ne? Čovjek koji se suprotstavljao sudbini i napravio brojne pogreške, Malaparte je jedan od malobrojnih talijanskih pisaca rođenih u 19. stoljeću kojega cijene i današnje mlade generacije", ističe autorski dvojac.

U romanu priča kreće od Malaparteove smrtne postelje, gdje je suočen sa Smrću u liku prekrasne žene koja mu ponudi priliku za iskupljenje duše tako da napiše iskrene memoare o svojem životu.

Kritika je knjigu opisala kao eksplozivan triler sjajna zapleta, veliko književno djelo čija je snaga u preuzetom malaparteovskom stilu, muzikalnosti ponavljanja, ironično patetičnom nehaju, znalačkom omjeru priče i kronike. Knjiga je uvrštena u polufinale za nagradu Strega 2017.

Okreću se filmskom biznisu

Na hrvatskome je u izdanju Frakture dostupna i njihova knjiga "Tajne konklava (i spletke kardinala koje je otkrio opat Atto Melani)", zbirka priređenih rukopisa temeljenih na pismima i spisima opata Melanija, pronađenim u privatnim i javnim pismohranama.

Monaldi i Sorti autori su još jednog serijala čiji je glavni junak Salaj, štićenik i posvojeni sin Leonarda da Vincija, zavodnik, lopov i lažljivac. Prva tri romana iz tog serijala, koji bi u konačnici trebao imati četiri nastavka, na hrvatskom su također u nakladi Frakture izašla pod naslovom "Salajeve sumnje" (2007.), "Salajevo jaje" (2008.) i "Salajeva reforma" (2014.).

"U planu su ukupno četiri knjige toga serijala, s time da prve tri, već napisane, pokrivaju Salajev život, dok će se četvrta, koju tek trebamo napisati, odvijati nakon njegova nerazjašnjena ubojstva. Ta bi se knjiga trebala baviti ishodištima kapitalizma, o kojima je Marx pisao tek općenito a koja zavređuju temeljitije istraživanje. Ta velika nepoznanica naše prošlosti, prisutna i u prve tri knjige, po našem je mišljenju središnje poglavlje ne samo našeg rada već i europske povijesti općenito. Nadamo se da ćemo uskoro naći vremena da počnemo raditi na njoj", kažu Monaldi i Sorti.

No, to vjerojatno neće biti tako skoro. "Tijekom sljedećih mjeseci i godina vjerojatno ćemo biti angažirani uglavnom u televizijskom i filmskom biznisu. Upravo smo potpisali ugovor s Palomarom, filmskom tvrtkom kojoj je vlasnik najveći talijanski producent Carlo Degli Esposti. Palomar je kupio naš scenarij za veliku televizijsku seriju za svjetsko tržište. Istodobno, razvijamo filmski projekt temeljen na romanu o Malaparteu s jednim istaknutim britanskim producentom, za koji ćemo pisati scenarij", pojašnjavaju.

Peto izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture održat će se od 3. do 9. rujna s fokusom na književnost njemačkog govornog područja, a predstavit će u Zagrebu i Splitu reprezentativnu listu od dosad najvećeg broja autora koji će sudjelovati u ukupno 60-ak programa.

Monaldi & Sorti otvorit će u nedjelju 3. rujna FSK Split, a u Gradskoj knjižnici Marka Marulića razgovor s njima vodit će Srećko Jurišić. Dan kasnije, u ponedjeljak 4. rujna, gostovat će u Zagrebu, gdje će na tribini Razotkrivanje u Dvorani Mueller Kina Europe razgovor s autorima voditi Sinan Gudžević.

Piše: Gea Vlahović

(Hina)